Kad je posrijedi ovrha, ide se u smjeru brzog namirenja i naplate tradžbine u cijelosti.
Koliko takav zakon žele dužnici, drugo je pitanje, poručio je Igor Vidra iz Ministarstva pravosuđa koji je, na konferenciji “Blokade računa građana: od činjenica k mogućim rješenjima”, zamijenio ministra Dražena Bošnjakovića. Dao je time naslutiti da su očekivanja blokiranih od donošenja novog ovršnog zakona – prevelika i neutemeljena. Konferenciju je organizirao tjednik Express na inicijativu Hrvatske udruge banaka čiji je direktor Zdenko Adrović istaknuo da je poticanje tog skupa bila njihova želja, a možda i društvena obveza. HUB je predstavio i analizu strukture duga prema iznosu i starosti te sektorima iz kojih dolaze vjerovnici, koja je pokazala da se dugovi niže vrijednosti stari do godinu dana smanjuju, a dramatično raste ukupan dug u razredu dužnika čije su ovrhe veće od milijun kuna, a blokirani su dulje od godinu dana.
Poslodavci bi – van
Sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić-Zagrajski otkrila je, međutim, da se broj predmeta sporova male vrijednosti jako povećava; od 340 parnica koje vodi više od 50 posto su, kako kaže, “malešni” sporovi.
– To su sporovi za dugove i do 300 ili 500 kuna. Takva su potraživanja opterećena velikim troškovima koji znatno premašuju iznos glavnice, a kad dužnik hoće platiti, ne zna što plaća. Česte su situacije kad kaže: evo, podmirit ću odmah, ali mu vjerovnici odgovore da ne može jer ni oni ne znaju koliko točno treba platiti – govori sutkinja o svojoj praksi. Kao drugi veliki problem navodi paralelne ovrhe za račune istog vjerovnika, primjerice račune za vodu nekoliko mjeseci zaredom, kojima se također gomila veliki trošak – javnobilježnički i parnični.
– Javni bilježnici donosili su i prijedloge koji su neuredni, ali uredno su naplatili svoju naknadu. Oni nisu rasteretili, nego dodatno opteretili rad sudova – otvorena je sutkinja.
Prvi Ovršni zakon, donesen 1996., koncipiran je na sudskoj ovrsi i sud je jedini mogao provoditi ovrhe, 2005. ušli su javni bilježnici, 2012. i Fina, pa i poslodavci.
– Sad je vrijeme da se definiraju uloge svih tih tijela – kaže I. Vidra te napominje da bi uspjeh bio i kad bi se uspjeli rasteretiti poslodavci koji godinama viču da ne bi oni trebali provoditi ovrhe.
Rezati troškove
Bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić smatra da se tematikom blokiranih ne bi trebao baviti Ovršni zakon jer se njime samo provode odluke koje se donose negdje drugdje. Rješenja vidi u dodatnom rezanju kamata i troškova Fine, javnih bilježnika i odvjetnika te otpisu dugova uz porezno rasterećenje vjerovnika. Predstavnik Udruge Blokirani Sarajko Baksa Ovršni zakon stavio bi izvan snage odmah; kaže da postoje tvrtke koje ga iskorištavaju i služi im kao temeljna djelatnost: – Ovršni zakon više ne služi svrsi, a to je naplata potraživanja – zaključuje Baksa.
Pogledajte Todoriće "od raja do sloma":
Otvori KEKS Pay
da. kak su ljudi skužili da žalba na ovrhu pokreće sudski spor i da je na sudu teško isporučiteljima dokazati neospornost računa sve je više sudskih procesa koji odlažu ovrhu do pravomočnog riješenja suda. a kak su sudovi brzi to ode i u zastaru.