Predstečajne nagodbe trebale su pomoći tržištu, no način na koji se neke tvrtke zahvaljujući tome prividno oporavljaju ne ohrabruje. Zaključak je to skupa magazina Banka pod nazivom “Kako se upravlja domaćim tvrtkama”. Analitičarka Suzana Koščak istaknula je da je zakon o predstečajnoj nagodbi shvaćen kao otpis dugova, a ne zaštita vjerovnika.
– Zakonom se dopustilo da se nečiji osnovni prihodi i izvori zarada diskreditiraju – marže, kamate i porezi otpisuju se u postocima od 30 do 70 posto, čime se vjerovnik ugrožava, umjesto da se štiti – rekla je S. Koščak.
Smatra da za to zakon nije ni trebao jer su se dužnik i vjerovnik i prije mogli dogovoriti, kao što su i banke mogle reprogramirati dugove. Osim toga, planovi restrukturiranja koje tvrtke trebaju izraditi nisu kvalitetni, procesi predugo traju, a rokovi naplate nisu poboljšani.
Povjerenik za predstečajnu nagodbu Dine, DIOKI-ja i Dalekovoda Mladen Janiška obrušio se na banke jer one velike, spominjao je Zagrebačku, ne žele ući u vlasničku strukturu tvrtki u zamjenu za potraživanja. On predviđa da će zato najveći broj tvrtki iz predstečajnih nagodbi završiti u stečaju što, kaže, i nije loše jer se tvrtka može spasiti i dobrim stečajnim planom.
>> Smanjuje se broj zahtjeva tvrtki za predstečajne nagodbe
