Europska komisija predložila je nova pravila s ciljem da sve kompanije koje posluju u EU jednako i pravedno sudjeluju i u plaćanju poreza. Tako EK planira reformirati i unificirati porez na dobit prilagođen modernom gospodarstvu i digitalnom dobu, a do sveobuhvatne reforme porezne korporativne politike predložili su i drugi set mjera, onih privremenih, koje se odnose na oporezivanje prihoda tehnotvrtki i to od 3 posto.
Naime, porast digitalnih poduzeća poput društvenih mreža, kolaborativnih platformi i niza pružatelja internetskih sadržaja, pridonio je gospodarskom rastu u EU, no istovremeno porezi nisu bili prilagođeni novim poslovnim modelima. Radi se o tome da je danas 9 od 20 najboljih svjetskih poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji digitalno, dok je prije deset godina od 20 poduzeća tek jedno bilo digitalno. Trenutačno digitalna poduzeća imaju prosječnu efektivnu poreznu stopu upola manju od tradicionalnog gospodarstva u EU. Ili, pojednostavljeno, radi se o tome da američki tehnodivovi poput Facebooka, Googlea ili Amazona ostvaruju zaradu u zemljama članicama EU, a poreze plaćaju tamo gdje su osnovali sjedišta, mahom u zemljama s niskim porezima na dobit.
Europljani su sada taj nerazmjer uloženog, zarade i profita odlučili zaustaviti te su osmilili dva zakonodavna prijedloga oporezivanja i svih onih koji putem online platformi ostvaruju profite.
Dugoročno i privremeno
Prvo je dugoročno rješenje, odnosno namjera da se uvedu pravila o porezu na dobit tako da se dobit registrira i oporezuje ondje gdje poduzeća imaju znatnu interakciju s korisnicima putem digitalnih kanala. Odnosilo bi se to na tvrtke čiji prag premašuje 7 milijuna eura godišnjih prihoda u državi članici ili pak ima više od 100.000 korisnika te da se više od 3000 poslovnih ugovora za digitalne usluge sklapa između tvrtke i poslovnih korisnika.
Drugi je prijedlog je privremeno oporezivanje koje bi obuhvatilo digitalne aktivnosti koje se trenutačno u EU uopće ne oporezuju, poput onih koji se generiraju kroz online oglašavanje, plaćene pretplate i komercijalno korištenje osobnih podataka. Pritom bi se oporezivali prihodi koji se stvaraju u državi članici po stopi od 3 posto. Odnosi se na one koji premašuju 50 milijuna eura prihoda u EE.
Crna rupa se širi
Tim se paketom utvrđuje usklađen pristup europskom sustavu digitalnog oporezivanja kojim se podupire jedinstveno digitalno tržište te će taj paket biti obuhvaćen međunarodnim raspravama radi rješavanja tog pitanja na svjetskoj razini.
– Neprihvatljiv je iznos dobiti koji se trenutačno ne oporezuje. Moramo hitno svoja porezna pravila osuvremeniti za 21. stoljeće – kazao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije. Pierre Moscovici, povjerenik u EK, dodao je kako pravila iz razdoblja prije interneta ne omogućuju državama članicama oporezivanje onih koji nemaju fizički prisutnost.Ta se crna rupa sve više širi jer se podriva porezna osnovica.
Ma pritisnite sirotinju još više i bogatima potpuno ukinite davanja.