Plaće će se porezno rasteretiti i prije 2016., kad bi se trebala ukinuti stopa od 40 posto, ali na koji način će se to izvesti, još nije do kraja izvjesno. Dvije su opcije – ili će se podignuti neoporezivi dio dohotka sa 2200 na 2400 kuna ili će se porezni razred s poreznom stopom od 25 posto rastegnuti. U Ministarstvu financija žele povećati prag sa sadašnjih 8800 kuna u neto iznosu na čak 13.000 kuna, čime bi se rasteretila srednja klasa, koja najviše i troši. I jedno i drugo rješenje stajat će javne financije dvije milijarde kuna. Najviše bi se udarilo po džepu jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali u Ministarstvu financija doznajemo da bi se općinama, gradovima i županijama izgubljeni novac vratio sustavom “izravnanja”, odnosno pomoći teritorijalnim jedinicama.
Kako namaknuti novac za rasterećenje građana? U Vladi nemaju do kraja dorađeno rješenje jer su u tijeku konzultacije i kalkulacije. Postoji opcija i da će se razred zadržati na razini plaće od 11.000 kuna u neto iznosu pokaže li se da proračun ne može podnijeti više, ali osnovna namjera jest ipak ga povući na 13.000 kuna.
Stranci bježe u regiju
Mjera bi popravila kućne budžete stotinjak tisuća građana koji zarađuju više od 9000 kuna, a stručnjaci napominju da bi puno značila i za promjenu percepcije Hrvatske kao zemlje koja nije prijateljski raspoložena prema industrijama s visokim dohocima. U analizi Večernjeg lista analitičari su upozorili da industrije poput IT-a, farmakološke industrije i drugi sektori s dobro plaćenom radnom snagom zaobilaze Hrvatsku zbog progresivnih poreza na niskoj razini.
Strane tvrtke često su pribjegavale zapošljavanju menadžera koji rade u Hrvatskoj u nekoj od zemalja regije, a privatni poduzetnici često su se prijavljivali na skromnu plaću. Novac za osobne potrebe iz tvrtke su izvlačili kroz dobit jer se više isplati platiti 32 posto poreza na dobit nego 140 posto poreza na plaću od 25.000 kuna mjesečno.
Rastezanje poreznog razreda značilo bi puno čak i za oko 26.000 građana koji su u 2012. primali mjesečnu plaću do 10 tisuća kuna. Njima bi svaki mjesec u novčaniku ostalo i do 420 kuna više, što je na godišnjoj razini svota od 5000 kuna. Budžet bi se najviše popravio građanima koji primaju plaću 13.000 kuna i više jer bi im, uz manji porez i prirez, mjesečno na raspolaganju ostalo oko 1400 kuna.
Svake godine mogli bi potrošiti 16.800 kuna više nego godinu prije. Od tih 16.800 kuna, minimalno 4200 kuna vratilo bi se u proračun kroz PDV. Opcija povećanja osobnog odbitka za 200 kuna zahvatila bi veći krug građana, ali izračuni pokazuju da se njome ne bi učinilo puno na rastu kupovne moći. Zaposlenici s plaćama nižima od 9000 kuna mjesečno maksimalno bi profitirali sa 86 kuna mjesečno, što je zanemarivo za rast potrošnje. Ni bolje plaćeni kadrovi u toj opciji ne bi jače osjetili Vladinu pomoć jer bi se olakšanje ograničilo na 390 kuna mjesečno.
Podbačaj PDV-a
Najveći je izazov za Vladu osmisliti način kako popuniti proračunsku rupu koja bi primjenom novih razreda nastala. Mali dio možda će se popuniti prihodom od prodaje modela i programa fiskalizacije. Ministar financija Boris Lalovac na putu je u Češku, u koju je pozvan da prezentira model fiskalizacije koji hvale i Poljaci i Nijemci.
Potom će otići u Bavarsku, na potpisivanje sporazuma s njemačkim stručnjacima koji bi trebali pomoći Poreznoj upravi u primjeni modernog modela poslovanja koji bi podupirao razvoj poduzetništva.
Kad se Lalovac vrati, dočekat će ga kolege u Vladi koje će morati uvjeriti da je porezno opterećenje na rad previsoko i da država veći dio plaće mora osloboditi za potrošnju jer će u suprotnom ona i dalje padati, a prihodi od PDV-a i drugih poreza na potrošnju bilježiti sve veće podbačaje.
Ajde Lalovicu i ti procitaj clanak u The Economist. Problem si ti i tvoja velika nepotrebna i skupa drzavna administracija. Ovakve eskivacije iz supljeg u prazno nece nista promjeniti, dok ne rasteretite ljude od samih vas.