U Vladi se još vijeća hoće li najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto biti ukinuta. Osim stotinjak tisuća građana kojima bi se tom odlukom povećao raspoloživi dio plaće, tom se potezu nada i struka koja ističe da bi time dobili pravedniji porezni sustav. Ako se mjera i donese, u primjeni će biti tek 2016. godine, dakle nakon isteka mandata Vlade Zorana Milanovića. Tada bi na snagu trebao stupiti i porez na nekretnine. Struka pozdravlja ideju, ali napominje da se lokalnoj samoupravi, kojoj će se preko noći uzeti dvije milijarde kuna godišnje, mora nešto dati zauzvrat.
Na ruku srednjem sloju
– Visoki porezi i progresivne stope nigdje ne donose dobro jer, kada ljudi počnu tri dana u tjednu raditi za državu, prestaje motiv za rad ili se traži prostor za poreznu utaju. Naročito je loše kada su u pitanju dohoci od rada i znanja – kaže Vlado Brkanić, istaknuti porezni stručnjak, pa dodaje da je riječ o sloju ljudi koji najviše troši pa bi manja stopa poreza donijela veću potrošnju. Solomunsko rješenje predlaže Željko Lovrinčević, makroekonomist s Ekonomskog Instituta Zagreb, koji predlaže Ministarstvu financija da, ako već ne može ukinuti visoku poreznu stopu, može do maksimuma rastegnuti porezne razrede. Lovrinčević ističe da i druge zemlje imaju visoke stope na dohodak, ali je u Hrvatskoj problem činjenica da je najviša porezna stopa razrezana na relativno niskoj razini jer se razrezuje na neto plaće veće od 9000 kuna.
– Treba poništiti promjene koje su se dogodile u poreznim razredima. To će ići naruku srednjem sloju koji je ujedno i najveći potrošač – objašnjava Lovrinčević. I znanstvenik s Instituta za javne financije Anto Bajo pozdravlja potez koji bi u djelo proveo ministar financija Boris Lalovac, međutim, sumnja da je mjeru moguće ostvariti bez intervencija u poreznom sustavu.
– Jedan od načina ublažavanja potencijalnog gubitka prihoda jest usporedno uvođenje poreza na imovinu. Porezna uprava može poslati rješenja obveznicima koji ostvaruju dohotke. To bi bilo pravedno i učinkovito – kaže Bajo pa dodaje da je druga opcija natjerati lokalne jedinice da problem manjih prihoda riješe smanjenjem svojih rashoda.
Manji broj općina
A upravo činjenicu da će općine, gradovi i županije ostati bez dijela prihoda problematizira i dio ministara u Vladi i dio struke. Lovrinčević napominje da je na naplatu došlo odgađanje teritorijalne reforme, koja sada Vladu drži u šaci. Zato poziva da se hitno krene u reformu u smjeru smanjenja broja jedinica jer bi inače gradovi i općine na rezanje porezne stope mogli reagirati podizanjem prireza i smanjenjem investicija.
Lovrinčević upozorava i da bi najskuplja varijanta bila podizati neoporezivi dio dohotka, a imala bi i najmanje učinaka. Zbog poreza na dohodak isplata većih plaća postaje preskupa. Na plaću od 25.000 kuna neto poslodavac ukupno potroši 60.149 kuna pa većina kompanija pribjegava zapošljavanju menadžera u inozemstvu, a sektori poput IT-a i farmacije u kojima su više plaće standard izbjegavaju Hrvatsku u širokom luku.
da barem rade za državu..rade za podobne i uhljebljene partijske frendove..jer da narod radi za državu država bi cvjetala...