Javni bilježnici i odvjetnici angažirani na ovrhama godinama se nalaze na pobjedničkom tronu po poslu i zaradi koje im je državna administracija sručila u krilo, ali nakon ulaska u EU njima se pridružuje još jedna privilegirana kasta. Riječ je o energetskim certifikatorima – fizičkim osobama i tvrtkama bez čijeg se certifikata više ne smiju prodavati stanovi sagrađeni prije 2010. godine.
Osam razreda
Umjesto da donese kakvu takvu živost na tržištu nekretnina, prvi tjedan Hrvatske u EU donio je zapravo zastoj na tržištu polovnih stanova, pa čak i povlačenje oglasa o prodaji. Takvo ponašanje uvjetovao je prateći pravilnik Ministarstva graditeljstva koji predviđa 10 tisuća kuna kazne za fizičke, a 20.000 do 100.000 kuna za pravne osobe ako prodaju ili javno oglašavaju prodaju stanova bez certifikata. Po novim pravilima, oglasi za prodaju moraju sadržavati i podatak u kojem se energetskom razredu od osam mogućih nalazi njihov stan. Najštedljiviji stanovi dobivaju oznaku A+, a oni koji troše puno energenata označeni su razredom G.
Nije poznato da je neki prodavatelj platio kaznu, no zbunjeni upozorenjima agencija za promet nekretnina građani povlače oglase dok ne pribave tražene certifikate. U Hrvatskoj ih izrađuje više od 500 ovlaštenih tvrtki ili pojedinaca koji ovih dana imaju pune ruke posla jer Hrvatska i u tom području mora slijediti zajedničku direktivu EU o energetski učinkovitom ponašanju. Predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora Željka Hrs Borković kaže da je Ministarstvo odredilo i najveću cijenu za certificiranje zgrade do 400 četvornih metara koja iznosi 2700 kuna.
– To je ujedno i minimalna cijena s obzirom na obujam posla koji sadrži izrada certifikata. Stanovi se ne prodaju preko noći, tako da se ne može reći da izrada certifikata, na koji se čeka pet do sedam dana, usporava tržište – ističe Željka Hrs Borković, koja vjeruje da će pozicioniranje nekretnina po energetskim razredima imati utjecaja i na prodajnu cijenu stanova, koja se u većem dijelu zemlje i dalje nalazi u silaznoj putanji. Prema službenim statističkim podacima, lani su cijene novih stanova neznatno porasle samo u Zagrebu za nešto više od jedan posto, dok je ostatak Hrvatske zahvaćen korekcijama cijena oko pet posto.
Hrvatsko tržište karakterizira dramatičan pad prodaje te blag pad cijena u odnosu na lom koji se dogodio u Španjolskoj, Grčkoj ili Portugalu nakon 2008. godine. Europski statistički ured Eurostat navodi da su cijene nekretnina unazad godinu dana pale u polovici članica EU – najviše, dakako, u krizom pogođenim zemljama kao što su Grčka, Španjolska, Portugal, Mađarska, ali u tom je društvu i Nizozemska, što je pokazatelj da nema stabilnosti ni u EU. Tvrtka Global Property Guide izdvojila je Tursku, Dansku, Norvešku te Estoniju, Poljsku, Švedsku i Švicarsku kao države s izraženim znakovima oporavka u prvom kvartalu 2013. godine. Prema toj agenciji, u prva tri mjeseca ove godine cijene kuća i stanova u Zagrebu prilagođene za inflaciju pale su 3,12 posto. Nominalne su cijene godišnje pale 6,23 posto, odnosno 2,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Lani je u Hrvatskoj, prema domaćim izvorima, prodano 2357 novih stanova, što je 700 stanova manje nego što se prodavalo 2007. ili 2008. godine.
Led se ne topi
– Tržište je zaleđeno, više od trećine loših kredita veže se uz tržište nekretnina i građevinski sektor. Dok god se to ne riješi i ne otpišu dugovi, tržište se neće odlediti. Razina cijena i dalje je visoka u odnosu na kupovnu moć i plaće – komentira Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb. Za nešto bolju prodaju novih stanova u odnosu na 2010. ili 2011. godinu zaslužne su niže cijene, ali i pogodnosti koje je nudila država, kao što su subvencionirane kamate. Tržište rabljenih stanova s energetskim je certifikatima dobilo još jednu prepreku više. Dosad je izgrađeno oko 10.000 certifikata.
>> Članstvo u EU i još jedna obveza: Energetsko certificiranje
>> Za prodaju kuće ili stana morate imati energetski certifikat!
