Na temelju podataka dobivenih od svojih članica, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) napravila je popis najčešćih problema s kojima se tvrtke susreću, a mnogi su vezani uz zemljišne knjige. O toj smo problematici razgovarali s Damirom Delačem, predsjednikom HUP – Udruge geodetsko i geoinformatičke struke.
Paučina na registrima
− Naša udruga sudjeluje u realizaciji infrastrukturnih projekata i investicija. Ponukani s jedne strane odabirom ključnih projekata za razvoj Hrvatske – ravničarske pruge do Rijeke, navodnjavanje Slavonije, LNG terminal na otoku Krku – a s druge strane objedinjavanje funkcija zemljišnih knjiga i katastra prema preporuci Svjetske banke, našli smo se pozvani upozoriti na administrativne zapreke koje bi mogle usporiti, a možda i onemogućiti realizaciju tih, ali i drugih projekata − kaže Delač.
Tri navedena projekta presudna su za razvoj RH, a zajedničko im je da za njihovu realizaciju, uz ostalo, treba prostor. Pored konfiguracije, glavni podaci o prostoru nalaze se u zemljišnim registrima – katastru i zemljišnim knjigama, a uglavnom su nastali prije 150 godina za Austro-Ugarske i ne odgovaraju stanju na terenu, što čini glavnu administrativnu zapreku realizaciji investicijskih projekata, pa tako i navedenih, upozorava Delač.
Zablude struke
– Postavlja se pitanje zašto se nije posvetilo više pažnje prikupljanju novih i točnih podataka o prostoru kada se zna da su ovi registri, u novom državnom ustroju, temeljni stupovi državnosti – kaže Delač.
– Teško je upravljati državom ako ne znamo čime upravljamo, budući da podaci iz gruntovnice ne odgovaraju podacima iz katastra ni stvarnom stanju na terenu.
Prva pomisao je da nedostaje novca. Međutim, modeli prikupljanja novca za provođenje ovog projekta ispitani su pa financiranje ne bi trebalo biti zapreka, a financijska korist od novih registara daleko premašuje uložena sredstva – nastavlja Delač.
Odbijanje velikog broja geodeta i odvjetnika (Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa) da se pristupni cjelovitom rješenju zemljišnih registara obnovom podataka potaknuto je dugogodišnjim antimarketinškim djelovanjem, koje se temelji na porukama tipa: to je skupo, traje dugo, nikad nije gotovo, pa mi imamo službene registre, doduše iz 19. stoljeća.
– Deklarativno i geodeti i pravnici znaju da je zastarjelost zemljišnih registara glavna administrativna zapreka razvoju RH. Oni niječu znanstveno dokazani negativan utjecaj zastarjelosti podataka i vjeruju da se sitnim popravcima unutar zastarjelih registara i prevođenjem u digitalni oblik mogu popraviti podaci u zemljišnim registrima, a teško je procijeniti koja je zabluda veća. Spajanje Državne geodetske uprave i zemljišno-knjižnih odjela u jednu instituciju bit će korisno samo ako se osigura učinkovito provođenje obnove zemljišnih registara s novom katastarskom izmjerom i novom zemljišnom knjigom. Inače spajanje katastra i zemljišne knjige bit će samo još jedna administrativna mjera koja neće riješiti bit problema, a to su novi podaci o prostoru. Problemi koje ima Hrvatska, a koje bi trebala početi rješavati ova reformska Vlada, mogu se usporediti s kamenim gromadama u odnosu na zemljišne registre, koji su mali kamenčić. No taj je kamenčić u cipeli i smeta pri svakom koraku za pomicanje velikih kamenih gromada – slikovito zaključuje Delač.
Tocno tako, napokon da se pocelo o tome govoriti!