Još su dvije pravomoćne sudske presude donesene u korist banaka u slučaju konvertiranih kredita, nakon što je Vrhovni sud u oglednom postupku konstatirao da konverzija nije ništetna, te da dužnici preplaćene iznose za ništetne promjenjive kamate i valutnu klauzulu mogu potraživati samo do trenutka potpisivanja aneksa kojim su pristali kredit konvertirati u eurski. Županijski sudovi u Karlovcu i Puli odbili su potvrditi prvostupanjske presude prema kojima su se dužnicima trebali isplatiti preplaćeni iznosi za konvertirane kredite.
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, 28. travnja je odbio isplatu 34.357 kuna preplaćenih kamata, uvećanih za kamate, te 11.250 kuna parničnog postupka, koliko je korisniku kredita od 140.000 CHF trebalo pripasti prema odluci
Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu. Usto, dužnik će morati nadoknaditi banci troškove žalbenog postupka u iznosu od 3052 kune. U sudskoj odluci stoji da su potpisivanjem Sporazuma o konverziji riješeni svi međusobni odnosi tužitelja i tužene (banke) koji proizlaze iz uplaćenog iznosa na ime kamata po stopama koje su jednostrano bile određivane od strane banke.
Županijski sud u Puli odbio je pak 16. ožujka žalbu na odluku Općinskog suda u Splitu po kojoj bi banka trebala isplatiti 100 tisuća kuna uvećanih za kamate i parnični trošak od 6250 kuna korisniku kredita od 393.700 CHF na temelju ništetnih kamatnih stopa.
S obzirom da iz razdoblja prije oglednog postupka postoje i pravomoćne presude u korist dužnika za konvertirane kredite, sudska praksa je neusklađena, a sudeći po najavama Udruge Franak, pravorijek bi mogla dobiti na – Sudu Europske unije. Tim više što je taj sud u jednom postupku već utvrdio da konverzijom dužnici u CHF-u nisu u potpunosti obeštećeni.
- Kao što smo i najavili, presude za konvertirane kredite nakon oglednog postupka bit će i pozitivne i negativne sve dok, bilo Vrhovni sud RH, bilo Ustavni sud ako Vrhovni sud bude suprotan pravu EU, bilo Sud EU kojemu ćemo se svakako obratiti, ne razriješe konačno pitanje prava na obeštećenje za potrošače koji su konvertirali kredite – komentiraju u Udruzi Franak sudsku praksu nakon oglednog postupka te napominju da se pitanje obeštećenja potrošača mora utvrđivati financijskim vještačenjem, a ne promatranjem obeštećenja sa aspekta valjanosti konverzije i pristanka potrošača na nju.
- Sud Europske unije u presudi C-118/17, pošao je od premise valjanosti zakonske intervencije te zauzeo stav da unatoč takvoj zakonitoj intervenciji, što neminovno uključuje i pristanak potrošača, bilo dobrovoljan, bilo prisilan, nacionalni sud mora provjeriti je li potrošač takvom intervencijom - konverzijom, doveden do pune restitucije, tj. je li banka potrošaču vratila sve preplaćene anuitete i kao nepošten stjecatelj platila mu i zakonsku zateznu kamatu na te preplaćene iznose – pojašnjavaju u Udruzi Franak.
U međuvremenu je, nakon oglednog postupka, Ustavni sud odbacio 450 tužbi građana protiv odluke o oglednom sporu.
Kakva država, takav aparat. Sra-mo-ta.