Ministar financija Zdravko Marić nedavno je spomenuo kako je otvoren za razgovor s ugostiteljskom branšom koja i dalje traži smanjenje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 13 posto. Sudeći po ministrovu diplomatskom odgovoru, daleko smo od toga da će do smanjenja tog poreza i doći, jer smo zagazili u ljeto, a tek sad se prvi put spominje šesti krug poreznog rasterećenja, a šest godina zaredom njima je započinjala kalendarska godina. Nešto konkretniji nedavno je bio ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša koji je kazao da bi ova godina trebala biti “u znaku hlađenja sustava, da vidimo gdje smo”, te bi se iduće, 2022. godine, pripremila rješenja koja bi stupila na snagu 2023. godine. Dakle, za godinu i pol! To je ujedno i posljednja puna godina mandata Plenkovićeve vlade koja je u svom programu obećala ukidanje poreza na promet nekretnina te niži PDV na hranu.
Ispod prosjeka EU
Ministar financija Marić kaže da se u prvom dijelu godine naplata poreza vratila na razine na kojima smo bili pretpandemijske 2019. godine te bi, ne pokvari li delta varijanta korone sezonu, ove godine rast gospodarstva mogao biti gotovo sedam posto, procjenjuje središnja banka. To je ujedno i najoptimističnija procjena za Hrvatsku, MMF nam predviđa oko šest posto rasta, uz savjet da se ne smanjuju porezi jer sad nije vrijeme za takve poteze.
– Trenutačne okolnosti i dalje su previše neizvjesne da bi si Hrvatska to mogla priuštiti. Česte porezne promjene također su izvor nesigurnosti i mogu dovesti do komplikacije poreznog sustava. Čak i nakon što se pandemija smiri, Hrvatska treba sačuvati sposobnost da reagira na buduće šokove – navodi MMF.
Ugostitelji brinu svoju brigu te se u zahtjevu za niži PDV pozivaju na poteze u konkurentskim zemljama.
– Dijalog će se nastaviti, pristup i očekivanja ugostitelja za mene su u redu. Međutim, ne možemo izdvojiti samo jedan segment u odnosu na cijelu sliku. PDV je iznimno važan, najvažniji porezni prihod – kazao je ministar financija.
Porezni stručnjaci iznose različita mišljenja. Hrvoje Šimović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, mišljenja je da proces poreznog rasterećenja ne treba zaustavljati, već balans treba tražiti na rashodnoj strani proračuna.
– Ukidanje poreza na promet nekretnina mjera je koja je navedena u programu Vlade. Za očekivati je da će doći do ukidanja tog poreza do kraja mandata. Što se tiče PDV-a na hranu, smatram da je posljednjih godina već dovoljan broj prehrambenih proizvoda obuhvaćen sniženom stopom PDV-a. Niža stopa PDV-a ne znači jeftiniju hranu, pa svako novo snižavanje prvenstveno pogoduje trgovcima i proizvođačima hrane, a primarno će se realizirati povećanjem marže, nikako snižavanjem cijena. Isto vrijedi za ugostiteljstvo, ali treba napomenuti da je ugostiteljstvo specifična djelatnost s naglašenim sezonskim karakterom. Nadalje, riječ je o radno intenzivnoj djelatnosti u kojoj se istodobno odvija proces proizvodnje i potrošnje. U tom kontekstu postoji određeno opravdanje za uvođenje snižene stope. Osobno sam više zagovornik horizontalnog pristupa i jednakog tretmana svih djelatnosti – kaže Šimović te dodaje da bi, u tom kontekstu, bio sretniji kada bi se najavljivalo snižavanje opće stope PDV-a.
Pita li se Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, a i Šimović i Lovrinčević su članovi stručne radne skupine s kojom se Marić konzultira oko poreznih promjena, realnost je takva da se neće razgovarati o smanjenju, nego o povećanju poreznog opterećenja.
– Europa se primarno ne bavi poreznim rasterećenjem, to se ne smatra poželjnim smjerom kretanja niti krucijalnim problemom u ovom trenutku. Događat će se rast poreznog opterećenja da bi se osigurala otplata silnih dugova koji su dosad nastajali, a bit će ih i u budućnosti – kaže Lovrinčević te dodaje da se Vlada ne bi trebala osvrtati na predizborna obećanja koja su nastala u razdoblju kad nitko nije znao da bi se mogla pojaviti pandemija.
Lovrinčević podsjeća da se Hrvatska po razini opterećenja dohotka ili dobiti nalazi ispod prosjeka EU.
– Potrošni porezi su nešto izraženiji, ali oni moraju biti takvi jer je Hrvatska turistička destinacija i ti porezi pune proračun, uključivo i trošarine – ističe Lovrinčević, prema kojemu se jedini prostor za ozbiljno smanjenje presije, kako sada tako i u proteklih 30 godina, može tražiti u području doprinosa, i to smanjenjem broja izuzeća ljudi koji ne plaćaju doprinose te smanjenjem ukupne stope doprinosa, ali tek nakon što se reformiraju mirovinski i zdravstveni sustav.
Obećanja i realnost
– Doprinosi mirovinskog i zdravstvenog dva su ključna opterećenja na građane, a smanjenjem opterećenja na turiste samo bi se još veći teret poreznog opterećenja prebacio na domaće stanovništvo – ističe Lovrinčević koji je uvjeren da popunjenost naših turističkih kapaciteta ne određuju cijene, već epidemiološka situacija, dostupnost, kvaliteta usluge.
Za njega je sporno i najavljeno ukidanje poreza na promet nekretnina, od kojega je lani prikupljeno oko 1,2 milijarde kuna. Taj porez nemaju jedino države koje imaju porez na nekretnine ili bogatstvo, a one koje ga nemaju, tu prazninu popunjavaju oporezivanjem transakcija na tržištu nekretnina. Lani je vrijednost prodanih nekretnina dosegnula 40 milijardi kuna.
– Nemamo ni porez na nekretnine ni porez na nasljedstvo, zbog čega ne vidim nimalo prostora za smanjivanje ili ukidanje poreza na promet nekretninama. Nema potrebe mijenjati poreze u dijelovima koji nisu problematični, tim više što se tržište nekretnina već nalazi u špekulativnoj zoni i ukidanje tog poreza, bez istodobnog uvođenja poreza na nekretnine, dovelo bi do dodatnog napuhavanja cijena nekretnina – veli Lovrinčević.
– Jedno su stranačka obećanja, a drugo realnost u kojoj se nalazimo – dodaje ekonomist.
Smanjit ce im pdv, a oni ce povecat cijene usluga