Novi igrači na bankarskom tržištu uvode i nova pravila igre; kamate od 4,99 posto (EKS 5,94%) u hrvatskoj su bankarskoj ponudi rijetke i za stambene kredite, no KentBank ih je ponudila za gotovinske nenamjenske kredite i, potpuno neočekivano, valutno vezala uz – švicarski franak. To je uistinu posljednje što bi bilo tko pomislio da se može dogoditi u jeku parnice između Udruge Franak i banaka. No, nije da nema logike.
Kredite u "švicarcima" HNB ni danas ničim ne onemogućava, a s obzirom na to da je franak trenutačno u trendu pada, a politička je odluka da bi trebao još jače kliziti, dužnici kratkoročno ne bi trebali biti oštećeni. No, krediti su plasirani na maksimalni rok otplate od deset godina što je, imali smo prilike vidjeti, jako dugo razdoblje za procjenu kretanja franka. Ono čime banka stvarno mami klijente je fiksna kamata tijekom cijele otplate te je kamatni rizik potpuno anuliran.
Nešto je manje jasna ponuda gotovinskih kredita vezanih uz američki dolar, uz fiksnu kamatu od 5,99 posto (EKS 7,04%). Za oba je kredita uvjet pet posto depozita, a najviši je mogući iznos dvjesto tisuća kuna. Međutim, američki dolar s oporavkom tamošnjeg gospodarstva raste pa je izvjesno i da bi se rate kredita trebale povećavati proporcionalno tom trendu. No, s obzirom na to da je banka nedavno otvorila poslovnicu u Dubrovniku, vjerojatno računa na pomorce s plaćom u dolarima.
Kako KentBank kani ove kredite održati profitabilnima i kakve to izvore ima da mogu osigurati nižu kamatnu maržu, do zaključenja teksta nismo uspjeli doznati jer je vodstvo banke bilo nedostupno, no predsjednik uprave Murat Sabaz ima ambiciozan plan u tri godine otvoriti 25 podružnica i početi širenje na regiju. Vrlo je jasno da je ofenziva počela.
Slično se, izgleda, sprema i iz Sberbanke, nekadašnje Volksbanke, koja se, pak, okrenula klijentima iz gospodarske sfere. Priču da klijenti koje druge banke odbiju ondje nailaze na vrlo fleksibilan pristup, najbolje potvrđuje i nedavna izjava predsjednice uprave Andree Kovacs-Wöhry u Poslovnom dnevniku:
– Nismo tu da poduzetniku kratko kažemo "ne može", već da intenzivnim razgovorima nađemo rješenje – istaknula je, govoreći o kreditiranju malih i srednjih poduzetnika.
Posve je jasno da turski i ruski kapital ne ulaze defenzivno, nego će se za svoj komad tržišta boriti svim raspoloživim sredstvima. Zasad se čini – na korist klijenata.
>> S kreditom u francima ne znamo ni što možemo priuštiti djetetu
Ovaj naš regulator je tako jadan i spokojan u svom nečinjenju da je to strašno.