Je li na pomolu velika pomirba hrvatske Vlade i MOL-a vezana za upravljanje Inom? To pitanje nameće se nakon što je Nadzorni odbor kompanije dvama dioničarima uputio prijedlog novog korporativnog upravljanja kompanijom, na temelju kojeg bi izvršne ovlasti u kompaniji trebale biti vraćene upravi tvrtke, ukinut Odbor izvršnih direktora – što je dugo bio jedan od zahtjeva hrvatske strane – ali i ukinut dvostruki glas šefa uprave, preduvjet za MOL-ovo nadglasavanje u upravi tvrtke.
Takav prijedlog neosporno predstavlja korak naprijed u pregovorima, no i dalje je vrlo upitno hoće li rezultirati i konačnim dogovorom.
Kako se doznaje, iako novi predloženi sustav upravljačke ovlasti vraća u sferu uprave, on ne jamči Hrvatskoj utjecaj na izbor ljudi koji će sjediti u tom tijelu ni funkcioniranje Ine kao samostalne kompanije, na čemu Vlada inzistira. Prema novom modelu članovi uprave bili bi birani većinom glasova članova Nadzornog odbora, u kojem većinu drži MOL.
Kandidate bi predlagao tzv. kandidacijski odbor, koji bi se, pri izboru predsjednika uprave sastojao od predsjednika i potpredsjednika NO Ine. Čelnika NO na temelju međudioničarskog ugovora imenuje Hrvatska, a potpredsjednika MOL.
Oni bi donijeli odluku o kandidatu za šefa uprave, a nakon što bi ga NO potvrdio, i novi bi šef uprave postao dio “kandidacijskog odbora” za izbor drugih članova uprave, u kojem bi tri člana odlučivala većinom.
Pojednostavljeno, ovakvim sustavom MOL i dalje zadržava apsolutnu kontrolu nad imenovanjem članova uprave Ine. To će biti teško prihvatljivo hrvatskoj Vladi, barem bez dodatnih osiguranja da će imati ovlasti utjecati na poslovanje tvrtke. Hrvatska Vlada već je javno iskazala svoj prijedlog da u budućnosti imenuje članove uprave zadužene za downstream i upstream – dvije ključne djelatnosti tvrtke – dok bi MOL-u bile prepuštene ostale funkcije u kompaniji te pozicija predsjednika uprave.
Takav sustav u načelu bi bio i povratak na nekadašnju situaciju, s obzirom na to da je MOL kao vlasnik 25 posto dionica tvrtke od 2003. do 2006. imao isto takvo pravo imenovanja članova uprave zaduženih za financije te veleprodaju i marketing. Kako Hrvatska sada ima 44 posto Ine, u Vladi su smatrali da bi taj nekadašnji režim samo trebalo modificirati prema novim okolnostima.
S obzirom na to da su prijedlog novog modela upravljanja u kompaniji podržala i dva od tri hrvatska člana Nadzornog odbora, otvoreno je pitanje znači li to kako je Hrvatska odustala od te pregovaračke pozicije. Situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati pokažu li se točnima informacije da će sljedećeg tjedna biti objavljena pravomoćna presuda Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL.
>> INA odgovorila na Linićeve navode o izbjegavanju plaćanja poreza
