Business konferencija u sklopu ovogodišnjih WinDaysa u Umagu otvorena je predavanjem i okruglim stolovima koji su se u biti fokusirali na ulogu visokih tehnologija, a posebno robotizacije u razvoju svjetske te tako i hrvatske ekonomije.
Paradoks naše ekonomije
Danas je teško uspoređivati iskustva uspješnih zemalja s visokim stupnjem robotizacije i zaostalu hrvatsku industriju. Primjerice, Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, istaknuo je kako se Austrija (koja nije najnaprednija na svijetu) može pohvaliti sa 100 robota na 10.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj na isti broj imamo – četiri robota. Pritom treba voditi računa kako postoji visok stupanj korelacije između industrijalizacije, odnosno povećanja učinkovitosti u industriji, s općim uspjehom nacionalne ekonomije.
Međutim, posebni paradoks hrvatske ekonomije u tome je što viša učinkovitost, odnosno robotizacija u Hrvatskoj neće dovesti do masovnog zapošljavanja čak i ako dođe do dramatičnog povećanja ukupnog opsega proizvodnje, istaknuo je Darko Crha iz Data-linka na okruglom stolu “Proizvodnja se vraća kući”. Samo jedan njihov robot koji su sastavili od uvoznih dijelova te razvili domaće vrhunsko integracijsko rješenje omogućio je zatvaranje 25 radnih mjesta. Ne otvaranje. I to je bila investicija koja se vlasniku vratila u samo godinu dana.
Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke, samo je potvrdio tezu da nažalost uz povećanje konkurentosti naših kompanija neće doći do snažnog zapošljavanja. Otvaranje samo jednog radnog mjesta u visokoautomatiziranoj farmaciji današnjice stoji čak milijun eura. Automatizacija znači smanjenje broja radnih mjesta, upozorio je Mršić te svoje teze potkrijepio i primjerom prehrambene tvornice Podravke koja je nekad zapošljavala 1200 ljudi, dok nakon modernizacije ima posla za samo tri stotine zaposlenih uz tri i pol puta više kapacitete.
– U Kini je vrijednost proizvoda po radniku 6500 dolara, a u SAD-u čak 150 tisuća dolara. Pri tome cijena rada u Kini raste po stopi od 10 posto godišnje – rekao je Ivan Petković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva te objasnio kako neće biti povećanja zaposlenosti u Hrvatskoj kroz samu modernizaciju proizvodnje.
Office 365
Problem je dislokacija vrhunske hrvatske pameti izvan proizvodnje. Prvi čovjek hrvatskog Siemensa Mladen Fogec upozorio je da vani 80% doktora znanosti radi u realnoj ekonomiji, a kod nas je omjer obrnut.
– U Podravki smo raspisali natječaj za voditelja istraživanja i razvoja, a to je ozbiljni pogon od 250 ljudi. Iako smo nudili natprosječnu plaću u odnosu na one u akademskoj zajednici, nismo mogli naći kvalitetnog kandidata – podržao je Mršić tezu Siemensova direktora.
Predstavnica Microsofta predstavila je posljednju generaciju alata za produktivnost, Office i Office 365, koji su dostupni od 16. travnja.
>> Microsoft u Umagu predstavio novitete u Officeu
