U prvom tjednu ove godine dolar je na svjetskim deviznim tržištima vidljivo ojačao prema euru. Naime, zajednička europska valuta početkom prošlog tjedna održavala se oko 1,3280 dolara, ali je do kraja prošlog tjedna oslabila prema 1,3000 dolara. Ukupno je tijekom prošlog tjedna dolar za oko 1,5% ojačao prema euru, što je najveći tjedni rast dolara prema euru još od lipnja prošle godine.
Na jačanje dolara utjecala je i objava podatka o neočekivano visokom rastu broja zaposlenih u SAD-u. Dodatno, smanjena su očekivanja da bi Američka središnja banka (FED) u travnju mogla smanjiti svoju kamatnu stopu. Kamatna stopa FED-a trenutačno iznosi 5,25%. Na samom kraju prošlog tjedna euro je u jednom trenutku pao na ispod 1,3000 dolara, odnosno na najnižu vrijednost eura prema dolaru u proteklih šest tjedana. Prošli tjedan bio je uspješan i za japanski jen, koji je ojačao za 1,9% prema euru te je u jednom trenutnu dosegnuo povijesno najvišu razinu prema euru.
Posljednji dan trgovanja na domaćem deviznom tržištu u 2006., odnosno dan nakon devizne intervencije HNB-a, protekao je mirno, trgovanja gotovo da i nije bilo, a euro se održavao oko 7,35 kuna. Ulaskom u novu godinu, sredinom prošlog tjedna bila je zamjetna potražnja za eurima, a trgovanje se održavalo u rasponu 7,365 - 7,375 kuna za euro. Ponuda i potražnja za eurima tijekom prošlog tjedna uglavnom je bila vrlo ujednačena, što je dovelo do malog obujma trgovanja i relativno malih oscilacija tečaja. Na samom kraju prošlog tjedna euro je ipak blago ojačao. Po srednjem tečaju HNB-a euro već neko vrijeme ne bilježi veće pomake prema kuni.
Na kraju prošle godine euro je vrijedio 7,345 kuna, a potkraj prošlog i početkom ovoga tjedna euro je, po srednjem tečaju HNB-a, dosegnuo nešto veće razine te vrijedio 7,3647 kuna.U prvim danima ove godine očekivano bilježimo smanjivanje kamatnih stopa na novčanom tržištu s obzirom na završetak blagdanskog razdoblja u kojem postoji visoka potražnja za kunama, te jednako tako i zbog završetka razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve. S obzirom na ostvarivanje potrebnih prosjeka održavanja obvezne pričuve banke su smanjile potražnju za kunama i plasirale sve viškove na tržištu, iz čega i proizlazi i višak ponude na potražnjom na tržištu novca.
Kao posljedica pada potražnje za kunama i kamatne su stope na novčanom tržištu pale te su kod depozita s najkraćim rokom dospijeća (najosjetljiviji na kretanje dnevne likvidnosti) ponovno ispod razine ispod 2 posto. Sliku dobre likvidnosti odaje i posljednja obratna repo aukcija na kojoj je plasman iznosio samo oko 700 milijuna kuna (čak 3,2 milijarde kuna manje nego na kraju prošle godine). Poboljšanje se osjetilo i na dugoročnijim kamatnim stopama koje su također malo smanjene (tromjesečni ZIBOR na 4,5 posto). Kako ovaj tjedan započinje novo razdoblje održavanja i izdvajanja obvezne pričuve, očekuje se ponovni porast kamatnih stopa (prije svega kratkoročnih) na razine blago iznad obratne repo stope koja je već više od godinu i pol stabilna na razini od 3,5 posto.
Godina je počela i novim aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojima se planiraju plasirati iznosi oko razina dospijeća trezorskih zapisa. Naime, stabilnija situacija u javnim financijama s prošlogodišnjim prihodima ne zahtjeva zaduživanje države na samom početku godine. No, više razine kamatnih stopa na novčanom tržištu rezultirale su nešto višim prinosima kratkoročnijih zapisa ostvarenim na prvoj ovogodišnjoj aukciji 3,55% za tromjesečne zapise i 3,65% za šestomjesečne zapise. Jednogodišnji su prinosi ostali nepromijenjeni na razini od 3,9 posto.
Otvori KEKS Pay
