S konzumacijom od oko 20 kilograma ribe "po glavi stanovnika", 4,5 kilograma manje od prosjeka EU te čak 37 kilograma manje od, primjerice, prosjeka Portugalaca, Hrvatska je na začelju Europe. Stručnjaci kažu kako se nijedna hrana ne može izdvojiti i prihvatiti kao isključiva zdrava prehrambena navika. No bila ona riječna, morska, bijela ili plava – riba je svakako među top namirnicama u tom smjeru, pogotovo kad su u pitanju "zdravi" trendovi kojima se posljednjih godina nastoji umanjiti i negativan utjecaj čovjeka na okoliš poput vegetarijanstva, fleksiterijanstva, peskaterijanstva ili tzv. plant based prehrane u koju se ubraja i mediterijanska prehrana, u znanstvenim i stručnim krugovima prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane. I dr. sc Brigita Hengl, stručna savjetnica u Odjelu za prehranu i upravljanje podacima Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) slaže se da riba neće zadovoljiti sve naše životne potrebe. No, općenito govoreći, izvrsna je hrana kao izvor vitamina D, proteina i omega-3-masnih kiselina.
tražena u svijetu
Istražili smo: Je li zdravo jesti ribu i kakva je naša? Samo Hrvatska uzgaja kraljevsku vrstu
Morska akvakultura u Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju. Najznačajnije vrste riba u morskom uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, dok su kod školjkaša zastupljene vrste dagnja i kamenica.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.