Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) objavio je jučer javni poziv za izbor za novog predsjednika za četverogodišnji mandat. Sadašnjem čelniku Luki Buriloviću mandat još nije istekao.
No kako je u saborskoj proceduri prijedlog novog zakona o HGK, kojim se, među ostalim, od 1. siječnja 2022. planira i ukidanje obveze plaćanja članarine za 96% članica, te relativno kratak rok usklađenja poslovanja te institucije, “nije pristojno da sve te velike promjene koje se očekuju u idućih nekoliko mjeseci trasira predsjednik koji je nekoliko mjeseci pred kraj mandata”, kazao je Burilović na Skupštini dan ranije. Razgovaramo o daljoj reformi HGK i njegovoj ulozi u kreiranju gospodarskih politika i pozitivnog poslovnog okruženja, poduzetništvu u vrijeme COVID-a...
Idete li i po treći mandat?
Da. U protekle sam se dvije godine suočio s brojnim izazovima, unutarnjim i vanjskim. Znam sve o ovoj kući i kako ju provesti kroz proces koji je pred nama. Stoga osjećam i određenu odgovornost, kako prema instituciji, tako i prema brojnim našim članicama, da nastavim i završim ono što sam započeo.
Jeste li zadovoljni dosadašnjom reformom HGK? U međuvremenu je otpušteno i oko 300 radnika, a najavljuju se, među ostalim, i nova otpuštanja. Što to govori o dosadašnjem ustrojstvu Komore?
Kada sam 2014. izabran za predsjednika HGK u prvom mandatu, odmah smo krenuli s financijskim i organizacijskim restrukturiranjem poslovanja. Već tada smanjili smo iznose članarina, a u većini ključnih područja povećali obujam aktivnosti i uveli nove usluge. U drugom mandatu išlo se i korak dalje te je HGK u potpunosti digitaliziran. Dakle, od 2014. racionaliziramo poslovanje, a dio tog procesa bilo je, nažalost, i neizbježno smanjenje zaposlenih. U daljnjem restrukturiranju HGK treba postati ogledni primjer jedne suvremene, potpuno digitalizirane organizacije, što znači da trebamo ustrajati na okupljanju stručnjaka, postati centar znanja i iskustva te prvi i najpouzdaniji izvor informacija o tržištu, zakonodavstvu i pravnim pitanjima, financijama, EU fondovima, digitalizaciji, resursima i umrežavanju. To svakako zahtijeva i preispitivanje postojećih procesa i zadataka.
Je li se i ranije moglo ići na ukidanje članarina za veći dio članica, kako se to tražilo? O koliko je zapravo novca riječ?
Radi se o otprilike 60 milijuna kuna u okviru ovogodišnjeg financijskog plana, a nastojat će se nadomjestiti kroz daljnju digitalizaciju te komercijalizaciju dosadašnjih besplatnih usluga (za članice koje više ne plaćaju članarinu), kao i ponudu novih usluga svim članicama. Dosadašnji komorski model temeljio se na načelu solidarnosti, odnosno korištenju niza usluga za svo članstvo kroz institucionalnu podršku Komore.
Kakvi bi bili vaši prvi potezi dobijete li još jedan mandat?
Neovisnost Komore i dalje će biti imperativ. HGK mora istovremeno biti partner, ali i korektiv svakoj vlasti, u skladu s temeljnom zadaćom zastupanja interesa svojih članica. Mora postati i institucija u kojoj se proizvodi najviše podloga za donošenje i izmjene zakona koji utječu na rad poduzetnika, a koji izlaze iz naših udruženja i zajednica. Nadalje, moramo postati i najučinkovitija institucija s javnim ovlastima, tako da preuzmemo još više ovlasti, bez dodatnih troškova i zapošljavanja. Povećavanjem stupnja samofinanciranja razvojem komercijalnih usluga i financiranjem iz EU fondova jačat će se i opstojnost i neovisnost Komore. Važno je istaknuti i daljnju internacionalizaciju poslovanja uz jasnije definiranje strateških tržišta koja HGK “otvara” poduzetnicima, a jačat ćemo i ulogu županijskih komora koje trebaju biti prva adresa za rješavanje problema lokalnih poduzetnika i njihovo povezivanje s donositeljima odluka. Naposljetku, moramo redefinirati i snažnije pozicionirati neke od ključnih brendova HGK, poput Kupujmo hrvatsko, kao i popratne oznake podrijetla i kvalitete.
Kako ocjenjujete proteklu godinu koju su obilježili koronakriza i potresi? Je li država učinila dovoljno za gospodarstvenike?
U izazovnom periodu koji je iza nas – i koji još ostavlja svoje posljedice – HGK je pratio probleme i potrebe poduzetnika. I u najtežim razdobljima pandemije Komora je uputila oko 100 zakonskih prijedloga te više od 30 različitih prijedloga i mjera županijama i jedinicama lokalne samouprave, kako bismo pomogli poduzetnicima u otežanom poslovanju. Među tim mjerama su i prijedlozi proširenja kriterija za ostvarivanje potpore za očuvanje radnih mjesta u nizu sektora i usklađivanje mjera za pomoć gospodarstvu za područje pogođeno potresom. Istovremeno smo i na županijskoj i lokalnoj razini predlagali mjere – od oslobođenja od naknade za korištenje poslovnih prostora, preko subvencioniranja kamata do moratorija na poduzetničke kredite. Pred nama je trenutno izazovna zadaća pripreme poduzetnika, jer će država smanjivati mjere s horizontalnim učinkom i usmjeriti se na jačanje vertikalnih mjera koje će planski i direktno voditi svaki pojedini sektor iz pandemijske krize. Stoga će se i HGK okrenuti pripremi sektorske strategije, s naglaskom na područja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Pritom smo već fokusirani na konkretne aktivnosti u pojedinim branšama.
Upravo su iz HGK ovih dana odaslana upozorenja da je građevinski sektor u problemima. Kako ih riješiti?
Svim snagama posljednjih mjeseci nastojimo riješiti gorući problem u građevinskom sektoru, a to je poskupljenje cijena građevinskog materijala i proizvoda. Drago mi je, stoga, da je na posljednjoj sjednici Skupštine HGK tema bila i donošenje novih Uzanci o građenju. Postojeće Uzance datiraju iz 1977. pa je formirana radna skupina za njihovu izmjenu, kako bi se odgovorilo na snažan porast cijena građevinskog materijala koji je i proizvođače i izvođače radova koji imaju ugovore proizašle iz postupaka javne nabave, ali i javne naručitelje doveo u neugodan položaj. Naime, zbog rasta cijena građevinski i trgovački subjekti sve teže mogu ispoštovati uvjete iz sklopljenih ugovora, čime su dovedene u pitanje i već započete i buduće investicije. Stoga su HGK i HUP s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine usuglasili finalnu verziju novih Uzanci u graditeljstvu, koje uvažavaju praksu i ponašanja koja su se u graditeljstvu događala proteklih 40 godina i koje nakon potvrde resornog ministarstva donosi Skupština HGK. Od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja smo, pak, dobili potporu za interveniranje u postojeće ugovore kako bi se i za njih uvažio poremećaj na tržištu. Time ćemo osigurati nastavak investicija, zaštititi naše članice i javne naručitelje te osigurati da se aktualna kriza čim prije prebrodi.
Treba li sniženu stopu poreza na dobit, koju je omogućio peti krug porezne reforme, primijeniti na sve gospodarstvenike?
Svakako bi je trebalo proširiti na sve poduzetnike nevezano za visinu prihoda jer bi se tako oslobodila dodatna sredstva za nove investicije, a Hrvatska učinila poželjnijim mjestom za strane investitore.
>> VIDEO Veliki udar na cyber mafiju: U Italiji i Španjolskoj uhićeno preko 100 ljudi, krali milijune eura preko interneta
