Zelene tranzicije nema bez pravedne socijalne tranzicije, to je osviješteno kroz socijalni fond za klimu. Ono što nama nedostaje je suradnja među sektorima, transparentno donošenje odluka i uključivanje relevantnih dionika u donošenje politika. Potrebna je kontinuirana edukacija, postoji i škola za lokalni održivi razvoj već 20 godina, ali to nije dovoljno, mora postojati politička volja, ne samo formalna, nego i u stvarnosti – poentirala je na panel raspravi na temu Europskog zelenog plana za Hrvatsku, u sklopu seminara Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj „Digitalna tranzicija – izazovi i prilike“ na nedavnom Fažana Media Festu Lidija Pavić-Rogošić, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i direktorica udruge ODRAZ (Održivi razvoj zajednice).
Referirala se na novac koji je na raspolaganju građanima za financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost. Hrvatskoj je za te namjene na raspolaganju 1,4 milijarde eura u razdoblju između 2025. i 2032. Panel je odgovarao na pitanja kako postići ciljeve smanjivanja emisije CO2, povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora i povećanja energetske učinkovitosti, a na njih su odgovarali i Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog Instituta Hrvoje Požar i Tin Bašić, suosnivač portala Zgradonačelnik.hr, s obzirom da su zgrade među najvećim emiterima CO2.
- Kad me pitate što je problem u zgradarstvu, rekao bih - nažalost sve. Zgradarstvo je jedan od najvećih potrošača energije i emitera stakleničkih plinova. Za energetsku obnovu veliki je problem zakonodavni okvir, ali i edukacija i znanje suvlasnika, cijene na tržištu, dokumentacija, tko će to platiti i kada će platiti. Nema kontinuiteta, ne znate kad će se neki EU natječaj raspisati, a morate znate unaprijed raspored objave natječaja kako biste angažirali građevinsku operativu - kaže Bašić o problemima s kojima se susreću suvlasnici i upravitelji.
Europska komisija u srpnju je utvrdila ciljeve; do 2030. neto emisiju stakleničkih plinova smanjiti za 55 posto u odnosu na razinu iz 1990. te Europu do 2050. učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom, a kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka trebao bi se povući dio novca koji je na raspolaganju Hrvatskoj, između ostalog, i za obnovu zgrada, energetsku i obnovu nakon potresa koja bi trebala uključiti i standarde energetske održivosti. O tome je govorio i Jakšić, na primjeru Energetskog instituta Hrvoje Požar u kojem se provodi projekt obnavljanja i gradnje prema standardu gotovo nulte kategorije energije (nZEB - Nearly Zero Energy Buildings).
- Uključuje grijanje i hlađenje na pumpu, učinkovito korištenje vode, promjenu rasvjete, recikliranu fasadu s toplinskom izolacijom, fotonaponske ćelije za krov, kemijske punionice za punjenje vozila… Obnova zgrade Instituta bit će pokazni primjer obnove; oko 12 milijuna kuna namijenjeno je za obnovu i osnivanje trening centra i pripremu programa edukacije koji će se nakon toga provoditi. Partneri su Građevinski fakultet i istraživački centar kraljevine Norveške – istaknuo je Jakšić te dodao da smo trenutačno najbolji u proizvodnji električne energije zbog velikog broja hidroelektrana, dobro stojimo i po proizvodnji iz vjetroelektrana te imamo šanse za poboljšanja u prometnom sektoru gdje ćemo morati napraviti transformaciju iz korištenja fosilnih goriva prema korištenju električne struje i vodika.
- U godini željeznica koju obilježava EU, važno je reći da smo mi zapustili svoje željeznice, još smo opsjednuti cestovnim prometom. Povezali smo različite fakultete i studente, zajednički promišljaju kako poboljšati kvalitetu življenja; zanimljivo je vidjeti kako studenti prometa surađuju sa sociolozima. Javni prijevoz u ruralnim područjima nije dostupan i priuštiv – upozorila je L. Pavić-Rogošić te dodala da ne smijemo govoriti samo o električnim automobilima jer postoje i druge opcije.
- Što s ovim automobilima koje mi koristimo? Oni će na Istok, tamo raste standard, ljudi žele aute, i tamo će nastaviti zagađivati. Ne možemo gledati samo Europu – poručila je.
Upozorila je i da puno više trošimo na energiju od prosjeka EU pa 2018. 17,5 posto građana nije moglo plaćati režije u odnosu na europskih 6,6 posto, a trećina ljudi iz socijalnih stanova kontinuirano duguje za režije. Najsiromašnija petina građana troši 12 posto prihoda na energiju te imamo visoke stope energetskog siromaštva.
Pozvala je na osnivanje one-stop shopa koji će pratiti potrebe građana. Složila se i H. Huzjak te zaključila kako su ciljevi energetske tranzicije ambiciozni, ali nisu nemogući: U europskom Zelenom planu možemo vidjeti priliku za klimatska rješenja, ali i gospodarski rast, ova tranzicija, jedino ako bude pravedna za sve građane, može biti uspješna.
