U organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Dubrovniku je 7. i 8. rujna održana konferencija o Instrumentu za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility - CEF).
O projektima HŽ Infrastrukture koja je trenutno najveći korisnik sredstava EU-ovih fondova u Republici Hrvatskoj, na konferenciji su govorili i predstavnici HŽ Infrastrukture.
Za sufinanciranje iz CEF-a HŽ Infrastruktura prijavila je devet projekata od kojih je za njih šest dobila zeleno svjetlo. Radi se o gotovo 400 milijuna eura vrijednim projektima, od čega EU pokriva 306 milijuna eura.
Najveći željeznički projekt koji je u završnoj fazi izrade projektne dokumentacije jest Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica – državna granica procijenjene vrijednosti od 283,94 milijuna eura, od čega se iz CEF-a sufinancira 241,35 milijuna eura.
Tim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom hrvatskog dijela Mediteranskog koridora, od do granice s Mađarskom, što je dio šireg projekta uspostave dvokolosiječne pruge visoke učinkovitosti na tom koridoru od Rijeke do mađarske granice.
Kad se radi o modernizaciji željezničke infrastrukture putem CEF-a na spomenutom koridoru, osim gore navedenog mega projekta, u najvišoj fazi gotovosti jesu i projekti koje HŽ Infrastruktura realizira u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka vrijednosti 67,2 milijuna eura: Rekonstrukcija teretnog dijela željezničke stanice Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala te Rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka - Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, za koji je početkom rujna pokrenut postupak javne nabave za radove. Osim toga od prosinca 2016. u tijeku je i projektiranje drugog kolosijeka, modernizacije i obnove dionice pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, što je što je projekt vrijedan 10 milijuna eura.
HŽ Infrastrukturu uskoro očekuje i potpisivanje sporazuma s Europskom komisijom za 85-postotno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dionicu Oštarije – Škrljevo (sedam milijuna eura), te pruge od Okučana do Vinkovaca (11,2 milijuna eura).
O angažmanu HŽ Infrastrukture na povlačenju sredstava iz europskih fondova, osobito CEF-a, a koji donosi sve veće rezultate, čelni čovjek tvrtke, Ivan Kršić, kazao je:
Tehnološki razvijena željeznica jedan je od ciljeva Europske unije koja tome pridaje veliku pozornost te kroz svoje fondove osigurava značajna sredstva za tu namjenu.
Zato HŽ Infrastruktura najveći dio planova obnove i modernizacije svoje željezničke mreže zasniva na sufinanciranju bespovratnim sredstvima europskih fondova gdje postoje veliki potencijali. Što se tiče sredstava iz CEF-a, tu imamo zaista odlične rezultate i mogu reći da smo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili ovaj potencijal za sufinanciranje naših projekata. Čak 72 posto od ukupno iskorištenih CEF sredstava dodijeljenih Hrvatskoj odnosi se na projekte HŽ Infrastrukture.
Revitalizacija željezničke infrastrukture u skladu s europskim standardima omogućit će povećanje kapaciteta pruga, podizanje brzine prometovanja vlakova gdje god je moguće na 160 km/h, smanjenje vremena putovanja te podizanje razine sigurnosti. Projektima koji se sufinanciraju putem CEF-a, a u kojima je HŽ Infrastruktura u partnerstvu sa Lukom Rijeka, želi se osnažiti daljnji razvoj intermodalnog prijevoza na najfrekventnijem prometnom pravcu u Republici Hrvatskoj. Provedba i realizacija svih započetih i planiranih projekata za sve nas u HŽ Infrastrukturi je od strateške važnosti i naš najvažniji prioritet.
