Temeljem najnovijih aktivnosti na utvrđivanju Nacrta prijedloga Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, Hrvatska udruga poslodavaca upozorava poredlagatelja Zakona, ali i sveukupnu hrvatsku javnost, na posljedice koje će prouzročiti predložena rješenja, stoji u današnjem priopćenju HUP-a.
Iz HUP-a poručuju kako bi s obzirom na stratešku važnost turističke djelatnosti za našu zemlju, ali i pod utjecajem velike ekonomske krize, čiji se novi udar na turizam predviđa upravo za ovu godinu, zakonski prijedlog morao biti puno primjereniji i kvalitetniji. U uvjetima poslovanja kakvi se predviđaju u ovoj godini, hrvatski hotelijeri udruženi u HUP-ovoj Udruzi turizma i ugostiteljstva, od Ministarstva turizma, Ministarstva pravosuđa i Vlade očekuju Zakon koji neće ugroziti ovu djelatnost. Upravo zato HUP predlaže treće čitanje u kojemu će se otvariti šira rasprava sa stručnjacima iz ovog područja koji će pomoći u izradi kvalitetnijeg i održivog zakonskog prijedloga.
Hrvatska udruga poslodavaca, uz temeljni stav da je potrebno produžiti raspravu u trećem čitanju, podsjeća i na prijašnja upozorenja o predmetnom Zakonu. Naime, ovako utvrđene odredbe Zakona suprotne su odredbama Ustava RH kojima se jamči pravo vlasništva, zaštita prava stečenih ulaganjem, poduzetničke i tržišne slobode i potiče gospodarski razvoj. Predmetni je Zakon nepravedan jer hrvatske građane dovodi u neravnopravan položaj. Njime dio prijašnjim vlasnika postaje povlašten, s obzirom na to da dobivaju u naturi sagrađeno ili pripremljeno građevinsko zemljište, dok po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ostali prijašnji vlasnici nemaju to pravo. Pravo vraćanja nekretnine ne može se vezati uz vrstu nekretnine.
Zakon također dovodi u nejednak položaj pred zakonom pojedina trgovačka društva ugostiteljsko-turističke djelatnosti s obzirom na to da je usmjeren samo na ona turistička zemljišta koja nisu bila procijenjena u pretvorbi, a koja su izostavljena iz procjene odlukom državnih tijela (a ne krivnjom pojedinih društava), dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu.
Prijedlog Zakona se temelji na pretpostavci da je trgovačko društvo steklo vlasništvo samo na onom zemljištu koje je procijenjeno prilikom utvrđivanja vrijednosti društvenog poduzeća, i to u pravilu zemljišta koje odgovara tlocrtnim površinama objekta, tj. samo onog zemljišta koje usko okružuje pojedini objekt. Pritom se ne vodi računa o tome da je zemljište nužno za redovnu uporabu pojedine građevine (hotela, turističkog naselja ili kampa) neovisno o tome je li bilo predmetom procjene, postalo po sili zakona (ali i po sudskoj praksi) vlasništvo trgovačkog društva koje je vlasnik građevine kojem to zemljište nužno služi.
Prijedlog Zakona za hrvatske poslodavce neprihvatljiv je i iz razloga što je nesuklađen s europskom pravnom stečevinom i međunarodnim obvezama koje je RH preuzela sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj prijedlog Zakona je netransparentan s obzirom na to da slabo, odnosno nikako ne definira visinu, rokove i kriterije za utvrđivanje koncesijske naknade. Osim toga, Zakon je neprovediv zbog nesređenog zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja (u tijeku je veliki broj vlasničkih parnica pred redovnim sudovima i obnove postupka pretvorbe, uz istodobno velik broj uknjižbi na trgovačka društva kao vlasnike predmetnog zemljišta i zgrada temeljem pravomoćnih sudskih odluka).
Nedopustivo je da ovako bitan Zakon donosi loša rješenja i gospodarski štetne posljedice za hrvatski turizam, sektor od izrazite važnosti za cjelokupni razvoj hrvatskoga gospodarstva i stoga je nužna suradnja sa stručnjacima i predstavnicima iz sektora kako bi se u trećem čitanju pronašla kvalitetna rješenja prije donošenja Zakona, zaključuju Poslodavci.
