Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Potrošač

Hrvati trebaju osvijestiti da je osiguranje imovine ulaganje, a ne trošak

U razgovoru sa stručnjakinjom doznajemo zašto Hrvati posjeduju gotovo najviše nekretnina u EU-u, a osiguravaju ih čak i do četiri puta manje od prosjeka
28. svibnja 2021. u 08:00 10594 prikaza
HUO
Foto: Canva
Pogledajte galeriju 1/4

Dovoljno je samo nekoliko minuta da ono što se mukotrpno gradi godinama u trenutku nestane. Dokaz za to je serija potresa u 2020. godini koja je uzdrmala središnju Hrvatsku, a prije nekoliko godina Hrvati su se susreli i s velikim požarima, poplavama i bujicama koje su prouzročile multimilijunske štete na imovini građana diljem Hrvatske.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu europske ljestvice u posjedovanju nekretnina. Točnije, skoro 90 posto Hrvata su vlasnici barem jedne. Međutim, usprkos velikim štetama, kad je u pitanju osiguranje imovine nalazimo se na dnu europske ljestvice. Svijest o osobnoj odgovornosti Hrvata i dalje je niska, iako je prosječna premija osiguranja imovine u nas tri do četiri puta manja od europskog prosjeka.

Nives Grgurić voditeljica je pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje, nacionalnog ureda za osiguranje koji u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje. Razlog za navedene statistike vidi u niskom stupnju svijesti građana o potrebi za osiguranjem općenito, ali i u činjenici da dio njih uopće nema svijest o značenju svog vlasništva.

- Nedovoljno se višestambenih zgrada osigurava u građevinskom dijelu, pogotovo od potresa. Tu spadaju zajednički prostori zgrada poput šupa i tavana, stubišta, temelja i podrumskih zidova, ugrađene instalacije te svi ugrađeni uređaji. Vlasnici stanova nemaju osjećaj da su upravo oni suvlasnici i tih dijelova zgrada. Kada nastupi neka elementarna nepogoda, mnogi naši građani očekuju pomoć države, što nije realno i što je pokazatelj odsutnosti svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu – komentira Nives Grgurić.

Hrvatska premija manja od europskog prosjeka

Potres je, doduše, samo jedan od rizika koji mogu oštetiti ili uništiti imovinu te prouzročiti velike troškove vlasnicima ako nemaju zaštitu osiguranja. Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama Europe posebno zabrinjava, budući da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. Naime, za osiguranje imovine prosječna premija po stanovniku Europske unije je 174 eura, a u Hrvatskoj samo 51 eura po stanovniku.

Nives Grgurić | Autor : Emica Elveđi/PIXSELL Foto: Emica Elveđi/PIXSELL Nives Grgurić

- Primjetan je trend sklapanja ugovora o osiguranju imovine. Premda se radi o nesretnom događaju koji za mnoge ima iznimno teške posljedice, vjerojatno će potres kao negativna motivacija potaknuti građane da dodatno razmisle o mogućnosti štetnih događaja u svom životu i poslovanju te da u budućnosti aktivnije promišljaju o odnosu ulaganja u osiguranje te potencijalnih troškova šteta – nadodaje Nives Grgurić.

Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, osiguratelji su brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili značajne iznose osigurnine (preko 55 milijuna EUR) u zakonskim rokovima.

Osiguranje kao ulaganje, a ne trošak

Prema istraživanju Ipsos Pulsa, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za kompletno osiguranje prosječnog stana. Naime, za cijenu prosječnog stana od 60 m2 u Zagrebu godišnja premija iznosi oko 1.000 kuna. Iako premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj vrlo blago raste posljednjih deset godina, taj rast i apsolutna vrijednost su još uvijek daleko ispod europskog prosjeka.

- Svakako da viši životni standard utječe na kupovnu moć. Međutim, u državama EU-a i građani manjih primanja od Hrvatske puno više izdvajaju za osiguranje jer je viši stupanj svijesti o važnosti osiguranja i drugačije je poimanje osiguranja. Osiguranje je prvenstveno ulaganje, a ne trošak. Svijest o osiguranju imovine u Republici Hrvatskoj je još uvijek vrlo niska. Penetracija i gustoća osiguranja pokazuju nedostatnost osiguranja imovine u odnosu na druge europske države – komentira Grgurić.

HUO | Autor : Canva Foto: Canva Prema istraživanju Ipsos Pulsa, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za kompletno osiguranje prosječnog stana.

Ljubica Caren, umirovljenica s adresom u zagrebačkom Čučerju osjetila je posljedice manjka osiguranja imovine jer joj je nekretnina stradala u potresu i štete su velike.  

– Razmišljala sam da nakon potresa osiguram nekretninu jer sam svjesna da je imovinsko osiguranje korisna investicija. Susjedi je za vrijeme potresa stradao dimnjak, i njezino osiguranje je platilo sve troškove. Ove nove kuće imaju i puno uloženih investicija pa im je svakako isplativo osigurati nekretninu – zaključuje Ljubica Caren.

Liljana Pušić je knjigovotkinja koja posjeduje nekretninu u Kašini te je već dvadeset godina korisnik imovinskog osiguranja.

- Sad smo čak i pojačali policu otkako je bio potres. Naša kuća ima tri osigurane etaže, na dvije smo osigurali i pokretnine. Osiguranje pokriva i potres. Ljudi u Hrvatskoj nažalost nemaju naviku osiguravati kuću i nemarni su. Ne brinu o svojim nekretninama, a većina ih je i naslijedila. Ako nećeš ulagati, odričeš se mnogih stvari, a nama je osiguranje nekretnine bitno. Ima ljudi kojima nije. Međutim mi zato mirnije spavamo – komentira stanovnica Kašine.

Pitanje individualne, ali i društvene odgovornosti

Tri su osnovna elementa osiguranja stambene imovine koje građani Republike Hrvatske moraju imati na umu, pa tako i kod osiguranja od potresa. Vlasnici stanova mogu osigurati pokretnine, tj. stvari u svom stanu poput televizora ili namještaja i građevinski dio. Treći dio koji mogu osigurati, odnosno zajednički dijelovi višestambene zgrade kao što su stubište, krov ili podrum, suvlasnici s upraviteljem zgrade ugovaraju zasebno.

- Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete te u kratkom roku imovina osiguranika vraća se u prvobitno stanje. Međutim, najvažnije je dobro se upoznati s uvjetima osiguranja koje se sklapa za pojedini slučaj te biti svjestan za što plaćamo premiju osiguranja, odnosno što točno ona pokriva u slučaju štetnog događaja. Osiguravateljske kuće nude mnoge proizvode različitih profila te je potrebno pronaći onaj koji najbolje odgovara individualnim osobnim ili poslovnim potrebama – komentira Nives Grgurić.

HUO | Autor : Canva Foto: Canva Pri sklapanju ugovora građani moraju biti upoznati sa svim uvjetima osiguranja, a svoj dom možete osigurati za svega stotinjak kuna mjesečno.

Prednosti osiguranja imovine ima mnogo. Osim što osigurava sigurnu egzistenciju neovisnu od nekontroliranih utjecaja, pruža i mogućnosti upravljanja svim rizicima, nadodaje Grgurić.
- Svrha imovinskih osiguranja je povećanje ekonomske stabilnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini. Osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije jer, što je veća zastupljenost osiguranja, to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima, primjerice kao kod požara i poplava – komentira voditeljica pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), Nives Grgurić.

Financijska pismenost od ključne važnosti

Činjenica je da izostanak osiguranja može dovesti građane u ozbiljne probleme, bilo u životnom ili poslovnom smislu, a na njihove odluke itekako utječe financijska pismenost građana. Ona je potrebna kako bi stanovnici Hrvatske lakše mogli donositi utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama, pa tako i o osiguranju imovine. Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) od 2015. godine provode aktivnosti s ciljem afirmacije i popularizacije financijske pismenosti građana, a posebice mladih.

Projekt se provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, a u izradi je i Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine.

Zajednički projekt financijske pismenosti 2021. društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje, uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, kruna je dugogodišnjeg rada  na podizanju svijesti mladih o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. Financijska pismenost je bitna kako bi građani mogli donijeti prave odluke za dobrobit njih samih i njihove imovine te kako bi se podigla opća razina svijesti o osobnoj odgovornosti.


Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.

Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se