Liberalizacija tržišta poštanskih usluga nastupa prvi dan 2013. S Draženom Breglecom, članom uprave CityEX-a, razgovarali smo o novom prijedlogu Zakona te razvoju sektora, koji očekuju brojne akvizicije i ulaganja.
Što ne valja u prijedlogu Zakona o poštanskim uslugama?
Manje je kvalitetan od postojećeg zakona. To je paradoksalno jer bi trebao donijeti potpunu liberalizaciju, ali vidljivo je da je predlagač bio zatečen pozicijom vlasnika Hrvatske pošte. Mi želimo šansu za investicije, veću konkurenciju među pružateljima i kvalitetniju uslugu korisnicima.
Kakva je to liberalizacija sa samo jednim davateljem univerzalne usluge?
Mogućnost da se jave i drugi operatori osim Hrvatske pošte u praksi se neće iskoristiti, jer novi operator mora uložiti ogromna sredstva, otvoriti više stotina poslovnica i zaposliti više tisuća ljudi u biznisu u kojem nema velike profitabilnosti. Stoga je županijski ili regionalni pristup bolji jer bi se operatori međusobno natjecali, iz čega bi proizišlo poboljšanje usluge. Dobivanjem dozvole na 15 godina Hrvatska pošta bit će oslobođena pritiska restrukturiranja, podizanja kvalitete i produktivnosti, jer ako bude gubitaka, tu je konkurencija koja će te gubitke pokrivati, a tu je i država...
Govorite o kompenzacijskom fondu?
Nema nijedne druge gospodarske grane u kojoj konkurencija pokriva gubitke javne usluge. Pet posto prihoda je iznimno puno, jer se danas u našem sektoru ostvaruje pet do 10 posto marže. Instrument kompenzacijskog fonda u EU, kao jedno od rješenja, nije se pokazao ni provedivim ni efikasnim.
Univerzalna usluga oslobođena je PDV-a čak i kad se radi o velikim klijentima. Je li to u skladu s praksom EU?
Ona je i u direktivama Europske unije zamišljena kao jednako pravo korisnika: i ribar na Lastovu i poduzetnik u centru Zagreba trebaju imati jednaku cijenu za osnovnu uslugu. To je u redu i predstavlja javni interes i jedino za to treba primjenjivati izuzeće od plaćanja PDV-a. Masovna pošta velikih korisnika i korporacija, s više stotina tisuća pošiljaka mjesečno, ne može se i ne smije tretirati kao usluga od javnog interesa. Takve klijente nema smisla oslobađati obveze plaćanja PDV-a i na naprednim se tržištima to tako i uređuje. Ministarstvo financija mora se uključiti u rješavanje tog pitanja, a postoji pravna praksa i presedan, presuda Europskog suda pravde, u slučaju TNT Post protiv Royal Maila iz 2009. Zahvaljujući nazivu usluge steći 25 posto nižu cijenu ni s pozicije tržišnog natjecanja nije dopušteno.
Upozorili ste da je Hrvatska pošta iskoristila poziciju oslobođenja od PDV-a za ugovor sa Zagrebačkom bankom. Objasnite to...
U Hrvatskoj pošti nije ustrojeno troškovno razdvojeno računovodstvo. To je ozbiljan prekršaj koji se tolerira šest i pol godina! Bez nerazdvojenog računovodstva ne može se utvrditi objektivna cijena, a HAKOM se tako naslijepo usuglasio s trenutačnim cijenama, čime debelo gleda kroz prste Hrvatskoj pošti. Popusti su samo nastavak te priče. Ne može se utvrditi pošten rabat nema li podataka o tome koliko neka masa ili količina utječe na jedinično smanjenje troška. U slučaju sa ZABOM dogodilo se i flagrantno kršenje propisa, jer je HP objavio i nudi tržištu rabat suprotno onima koje je prijavio HAKOM-u. Iznimno zabrinjava da HAKOM, barem zasad, ne reagira. U međuvremenu je na temelju takvog cjenika HP sklopio posao s najvećim klijentom na tržištu, sa Zagrebačkom bankom. O svemu smo izvijestili Europsku komisiju a tražit ćemo i odgovornost i naknadu za izmaklu dobit.
Može li se taj problem riješiti izmjenama u prijedlogu zakona?
Na naš dio posla sa Zagrebačkom bankom plaćali smo oko 3,5 milijuna kuna PDV-a godišnje. HP je gotovo prepolovio cijenu vlastite usluge i nije profitirao, a država je ostala bez PDV-a. Proračun je samo na tom poslu izgubio gotovo milijun eura PDV-a! Ukupno godišnje na takvim slučajevima država propusti naplatiti više od 100 milijuna kuna PDV-a, a isti iznos ostaje velikim korporacijama, prije svega bankama i osiguravajućim kućama.
Bili ste član NO HP-a i državni tajnik u resoru. Jeste li u sukobu interesa kada govorite o HP-u?
Nisam. Sve ovo govorio sam i dok sam bio dio strukture HP-a i ministarstva. Pošta ima gotovo 500 milijuna kuna duga, a za nešto više od pet mjeseci nastupa liberalizacija.
Što biste savjetovali menadžerima u javnim tvrtkama koji će voditi restrukturiranje?
Prvo treba utvrditi najveće troškove, a to je u našoj industriji radna snaga, treba optimizirati broj ljudi i visinu plaća. U privatnim tvrtkama, i na samu naznaku lošijih rezultata poduzimamo potrebne mjere da bismo zadržali očekivanu profitabilnost. To je pitanje hrabrosti i vizije.
Kakvi su planovi CityEX-a u idućoj godini?
Nastavit ćemo ekspanziju poslovanja. Proteklih godinu i pol zaposlili smo 600 ljudi i nastavljamo se širiti. Primjenjujemo tzv. low cost model u poštanskoj industriji i uvijek ćemo biti i do nekoliko desetaka posto jeftiniji od konkurencije. Naša je vizija za iduće godine da postanemo prvi operator u Hrvatskoj i najbolji davatelj poštanskih usluga u regiji.
Jeste li od Agrokora kupili A1 kao što se šuška?
Nastavljamo ekspanziju, ona nije nužno samo u fizičkom rastu obujma vlastite mreže nego su akvizicije sasvim sigurno dio naše strategije. Radimo samozatajno, ali dobro.
Ma naravno sve treba dati City Ex-u koji svoje usluge obavlja "brzo" i "kvalitetn" na način da ako Vas nema doma kad bi trebali potpisati primitak nekakvog pisma dostavnicu potpišu sami a ono što dostavljaju bace u dvorište. Doživio ja.. I jop im nije dosta. Jel ima kraja ljudskoj gramzivosti?