dubravko mihaljek

Zašto smo tu gdje jesmo? 33 godine krivih procjena

Dubravko Mihaljek
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
01.10.2014.
u 15:04

Ne rastemo jer nema tehnološkog napretka. IT je tehnologija koja potiče inovativnost i ne može uspijevati u sredinama zakrčenim birokratskim propisima

Ni nakon trećine stoljeća i cijele jedne generacije hrvatsko gospodarstvo ne stvara više dodane vrijednosti nego daleke 1980. godine, ustvrdio je makroekonomist Dubravko Mihaljek, najviše pozicionirani Hrvat u nekoj svjetskoj međunarodnoj organizaciji. Mihaljek je voditelj Odjela za globalnu makroekonomsku analizu BIS banke u Švicarskoj, a studija u kojoj je to iznio autorovo je mišljenje izneseno u sklopu projekta zagrebačkog Ekonomskog instituta “Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva?”

Mihaljek objašnjava da je koristio podatke američke istraživačke organizacije Conference Board, osnovane 1916. godine i specijalizirane za praćenje dugoročnog ekonomskog rasta, prve takve za Hrvatsku u razdoblju od 33 godine. Prema njima, naš lanjski BDP bio je 300 milijuna američkih dolara manji nego 1980. godine, a lošije od nas samo su Ukrajina, Srbija i Moldavija. Te daleke 1980. godine, dok je Hrvatska bila u Jugoslaviji, hrvatski je BDP iznosio 73,8 milijardi dolara u stalnim dolarskim cijenama. U razdoblju od 33 godine najteže je bilo nakon osamostaljenja i do 1993. godine – kad je BDP pao oko 40 posto – na 44 milijarde USD – a najbolje 2008., kad je hrvatska dodana vrijednost bila 83 milijarde dolara.

Druge su države grabile velikim korakom naprijed

Za razliku od Hrvatske, čija su tri desetljeća zaokružena stagnacijom, druge su države grabile velikim korakom naprijed. Mihaljekova tvrdnja sa zanimanjem je primljena i u stručnim krugovima, a podaci Conference Boarda razlikuju se od podataka Državnog zavoda za statistiku. Dr. Mihaljek objašnjava da se BDP kao ukupna dodana vrijednost stvorena u nekoj ekonomiji tijekom godine izračunava u tekućim i stalnim cijenama. Za stalne cijene, što je korišteno u njegovoj analizi, bira se jedna bazna godina (ovdje 2012.), a ostale se korigiraju prema inflaciji i tečaju američkog dolara. Usto se za međunarodne usporedbe ne koriste tržišni tečajevi nego tečajevi prema paritetu kupovne moći. Dr. Mihaljek tvrdi da smo unatoč dvama velikim vanjskim šokovima – ratu s početka 90-ih i svjetskoj financijskoj krizi u zadnjih pet godina – mogli izbjeći pad ovakvih razmjera.

– Boljom strukturnom politikom u 90-im godinama i boljom fiskalnom politikom u drugoj polovici 2000-ih godina ti su se šokovi djelomično mogli ublažiti – navodi Mihaljek. No nisu jer se kvalifikacijska struktura zaposlenih sporo mijenja, zaposlenost stagnira, a klasične investicije u građevinu bile su glavni izvor rasta. Hrvatsko gospodarstvo u cjelini nije u zadnja dva desetljeća ostvarilo gotovo nikakav tehnološki napredak, dok je u istom razdoblju kumulativni porast ukupne faktorske produktivnosti u Slovačkoj iznosio 62 posto.

– U današnje vrijeme nove mogućnosti za rast otvara informacijska i telekomunikacijska tehnologija (IT), kao što su to činile transportna tehnologija u 19. stoljeću i električna energija početkom 20 stoljeća. IT je po prirodi otvorena tehnologija koja potiče eksperimentiranje i inovativnost te stoga ne može uspijevati u sredinama zakrčenim birokratskim propisima – ističe dr Mihaljek i dodaje da nam, uz jeftiniju državu i efikasniju upravu, treba moderan sustav obrazovanja u kojem učenici i studenti uče analitički razmišljati i rješavati probleme, a ne, kao prije pola stoljeća i više, učiti napamet činjenice koje su u trenu svima dostupne na internetu.

Infografiku kretanja BDP-a Hrvatske u posljednje 33 godine pogledajte OVDJE

>>Hrvatski BDP kao 1980., gora je samo Srbija

>>Šansa za rast je propuštena, 2014. stagnacija, tek u 2015. BDP 1 posto

Komentara 39

NI
niks100
15:14 01.10.2014.

Stvarali smo administrativnu tehnologiju - AT

SI
sinkić
15:28 01.10.2014.

ova zemlja je napravljena samo za tatine sineke i curetke, veze i vezice, uhljebe dupeuvlakače i ulizice, dobra je za državne namještenike i štalpre a za privatan sektor, obrtnike i radnike nula bodova!

CR
crocro
15:21 01.10.2014.

On je samo jedan u nizu stručnja koji navodi ono što i mi svi obični laici znamo. I o tome stalno vladi govorimo i što stalno vladi u anketama govorimo da državu vodi u krivom smjeru. Samo postoji jedan mali problem. Vlada nikoga ne sluša, sve "razgrće" oko sebe i kroči svojom zacrtanom trasom. Pa normalno je da su se godine nerada nagomilale. A zar će mo još čekati dva stolječa da počmemo postupati tako kako nam daju savjete i kako svi znamo. Ne, nećemo čekati, ali ova vlada je treba početi to provoditi. Ali tko će to provoditi kada trebaju biti kompetentni ljudi poput ovoga gospodina iz Švicarske. On tamo u Švicarskoj nije politički podoban pa postavljen kao voditelj. On zna znanje. I kao takav čovjek radi samo svoj posao. Kompetentno i odgovorno a ne politički podobno kao neki politički uhljebljenik. Da, točno je, imamo mi itekako sposobnih ljudi, ali većina nije u nikakvim političkim strankama a oni koji i jesu, oni ne mogu doći do izražaja jer konkuriraju svojim znanjem vođama, pa postoji opasnost da se ne nametnu javnosti koja bi ih prepoznala kao spasitelje. Tako da su naši svakidašnji problemi nekompetentnost, neznanje i potpuno krivi potezi. Čak i strijelci kada gađaju mete, ako podbace, odmah rade korekciju, a kada neki pojedinac ili vlada napravi podbačaj, nema trenutačnih korekcija, pa "svo streljivo ode u prazno". Zato vaši hvale vrijedni savjeti, teško da će naići na plodno tlo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?