Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Zašto smo tu gdje jesmo? 33 godine krivih procjena

Ne rastemo jer nema tehnološkog napretka. IT je tehnologija koja potiče inovativnost i ne može uspijevati u sredinama zakrčenim birokratskim propisima
01. listopada 2014. u 15:04 39 komentara 4897 prikaza
Dubravko Mihaljek
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Ni nakon trećine stoljeća i cijele jedne generacije hrvatsko gospodarstvo ne stvara više dodane vrijednosti nego daleke 1980. godine, ustvrdio je makroekonomist Dubravko Mihaljek, najviše pozicionirani Hrvat u nekoj svjetskoj međunarodnoj organizaciji. Mihaljek je voditelj Odjela za globalnu makroekonomsku analizu BIS banke u Švicarskoj, a studija u kojoj je to iznio autorovo je mišljenje izneseno u sklopu projekta zagrebačkog Ekonomskog instituta “Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva?”

Mihaljek objašnjava da je koristio podatke američke istraživačke organizacije Conference Board, osnovane 1916. godine i specijalizirane za praćenje dugoročnog ekonomskog rasta, prve takve za Hrvatsku u razdoblju od 33 godine. Prema njima, naš lanjski BDP bio je 300 milijuna američkih dolara manji nego 1980. godine, a lošije od nas samo su Ukrajina, Srbija i Moldavija. Te daleke 1980. godine, dok je Hrvatska bila u Jugoslaviji, hrvatski je BDP iznosio 73,8 milijardi dolara u stalnim dolarskim cijenama. U razdoblju od 33 godine najteže je bilo nakon osamostaljenja i do 1993. godine – kad je BDP pao oko 40 posto – na 44 milijarde USD – a najbolje 2008., kad je hrvatska dodana vrijednost bila 83 milijarde dolara.

Druge su države grabile velikim korakom naprijed

Za razliku od Hrvatske, čija su tri desetljeća zaokružena stagnacijom, druge su države grabile velikim korakom naprijed. Mihaljekova tvrdnja sa zanimanjem je primljena i u stručnim krugovima, a podaci Conference Boarda razlikuju se od podataka Državnog zavoda za statistiku. Dr. Mihaljek objašnjava da se BDP kao ukupna dodana vrijednost stvorena u nekoj ekonomiji tijekom godine izračunava u tekućim i stalnim cijenama. Za stalne cijene, što je korišteno u njegovoj analizi, bira se jedna bazna godina (ovdje 2012.), a ostale se korigiraju prema inflaciji i tečaju američkog dolara. Usto se za međunarodne usporedbe ne koriste tržišni tečajevi nego tečajevi prema paritetu kupovne moći. Dr. Mihaljek tvrdi da smo unatoč dvama velikim vanjskim šokovima – ratu s početka 90-ih i svjetskoj financijskoj krizi u zadnjih pet godina – mogli izbjeći pad ovakvih razmjera.

– Boljom strukturnom politikom u 90-im godinama i boljom fiskalnom politikom u drugoj polovici 2000-ih godina ti su se šokovi djelomično mogli ublažiti – navodi Mihaljek. No nisu jer se kvalifikacijska struktura zaposlenih sporo mijenja, zaposlenost stagnira, a klasične investicije u građevinu bile su glavni izvor rasta. Hrvatsko gospodarstvo u cjelini nije u zadnja dva desetljeća ostvarilo gotovo nikakav tehnološki napredak, dok je u istom razdoblju kumulativni porast ukupne faktorske produktivnosti u Slovačkoj iznosio 62 posto.

– U današnje vrijeme nove mogućnosti za rast otvara informacijska i telekomunikacijska tehnologija (IT), kao što su to činile transportna tehnologija u 19. stoljeću i električna energija početkom 20 stoljeća. IT je po prirodi otvorena tehnologija koja potiče eksperimentiranje i inovativnost te stoga ne može uspijevati u sredinama zakrčenim birokratskim propisima – ističe dr Mihaljek i dodaje da nam, uz jeftiniju državu i efikasniju upravu, treba moderan sustav obrazovanja u kojem učenici i studenti uče analitički razmišljati i rješavati probleme, a ne, kao prije pola stoljeća i više, učiti napamet činjenice koje su u trenu svima dostupne na internetu.

Infografiku kretanja BDP-a Hrvatske u posljednje 33 godine pogledajte OVDJE

>>Hrvatski BDP kao 1980., gora je samo Srbija

>>Šansa za rast je propuštena, 2014. stagnacija, tek u 2015. BDP 1 posto

Preporuke

1. Nema rasta od građevinskih radova

Razvijene ekonomije ne ulažu u zgrade nego u opremu. Kod nas 2/3 investicija otpadaju na građevinske radove

2. Javni sektor mora biti štedljiv

Visoki deficiti i ogromni tereti javnog duga potkopavaju bilo kakav pokušaj izlaska iz stagnacije

3. Odmah srezati propise i javnu upravu

Krčenje šume nepotrebnih propisa i sređivanje javne uprave, posebno lokalne, provesti u kratkom roku

4. Učenike učiti da analitički razmišljaju

Kvalifikacijska struktura poboljšavala se samo 0,3% godišnje, treba nam moderno obrazovanje

Advent u Zagrebu
DOŽIVITE BAJKU
Znate li zašto je zagrebački Advent toliko važan za hrvatski turizam? Pročitajte ove podatke
Shake the Fake
BEZ FILTERA
Druga strana blagdana: Muke po Božiću
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • niks100:

    Stvarali smo administrativnu tehnologiju - AT

  • sinkić:

    ova zemlja je napravljena samo za tatine sineke i curetke, veze i vezice, uhljebe dupeuvlakače i ulizice, dobra je za državne namještenike i štalpre a za privatan sektor, obrtnike i radnike nula bodova!

  • crocro:

    On je samo jedan u nizu stručnja koji navodi ono što i mi svi obični laici znamo. I o tome stalno vladi govorimo i što stalno vladi u anketama govorimo da državu vodi u krivom smjeru. Samo postoji jedan mali ... prikaži još! problem. Vlada nikoga ne sluša, sve "razgrće" oko sebe i kroči svojom zacrtanom trasom. Pa normalno je da su se godine nerada nagomilale. A zar će mo još čekati dva stolječa da počmemo postupati tako kako nam daju savjete i kako svi znamo. Ne, nećemo čekati, ali ova vlada je treba početi to provoditi. Ali tko će to provoditi kada trebaju biti kompetentni ljudi poput ovoga gospodina iz Švicarske. On tamo u Švicarskoj nije politički podoban pa postavljen kao voditelj. On zna znanje. I kao takav čovjek radi samo svoj posao. Kompetentno i odgovorno a ne politički podobno kao neki politički uhljebljenik. Da, točno je, imamo mi itekako sposobnih ljudi, ali većina nije u nikakvim političkim strankama a oni koji i jesu, oni ne mogu doći do izražaja jer konkuriraju svojim znanjem vođama, pa postoji opasnost da se ne nametnu javnosti koja bi ih prepoznala kao spasitelje. Tako da su naši svakidašnji problemi nekompetentnost, neznanje i potpuno krivi potezi. Čak i strijelci kada gađaju mete, ako podbace, odmah rade korekciju, a kada neki pojedinac ili vlada napravi podbačaj, nema trenutačnih korekcija, pa "svo streljivo ode u prazno". Zato vaši hvale vrijedni savjeti, teško da će naići na plodno tlo.