Nakon što je u ljetnim mjesecima stopa inflacije mjerena cijenama dobara i usluga za osobnu potrošnju zabilježila pad na mjesečnoj razini, u studenom su na mjesečnoj razini potrošačke cijene drugi mjesec zaredom zabilježile rast od 0,4 posto. Na godišnjoj razini indeks potrošačkih cijena zabilježio je rast od 1,8 posto, što predstavlja blago intenziviranje inflatornih pritisaka u odnosu na prethodne mjesece.
Na rast potrošačkih cijena na mjesečnoj razini utjecalo je kretanje cijena na inozemnim tržištima, prije svega energije za 2,1posto i prometa za 1,1 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi košarice potrošačkih cijena sudjeluju s više od 32 posto, na mjesečnoj su razini porasle za svega 0,1posto, a na godišnjoj su razini pale 0,9 posto. Rastu u ovoj skupini proizvoda najviše je pridonio rast cijena povrća, 5,1 posto na mjesečnoj, odnosno 4,5 posto na godišnjoj razini. Najjači inflatorni pritisci na godišnjoj razini u studenom su, kao i prethodnog mjeseca, došli od rasta cijena u zdravstvu (17,9 posto) te u prodaji alkoholnih pića i duhana (13,9 posto).
- Jačanje inflacijskih pritisaka u posljednja dva mjeseca posljedica je prvenstveno polaganog nestajanja baznog efekta, a nastavak takva trenda očekujemo i u posljednjem mjesecu ove godine - kažu analitičari RBA. Očekuje se i da će rast cijena energenata do kraja ove i u početku sljedeće godine te vjerojatno slabljenje kune prema euru doprinijeti jačanju inflatornih pritisaka. Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nisu uzrokovali snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu se prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena. Za cijelu 2009. godinu prosječna stopa inflacije trebala bi iznositi 2,5 posto, zaključuju bankovni analitičari.
