Ministarsko Vijeće EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) prihvatilo je u utorak pet uredba i jednu smjernicu što ih je predložila Europska komisija, a kojima je cilj učvrstiti proračunsku stegu u državama članicama Europske unije. Naime, kako je naglasio predsjedatelj ECOFIN-a u ovome polugodištu mađarski ministar gospodarstva György Matolcsy, dosadašnji propisi nisu dostatno smanjili javni dug u državama članicama niti su uravnotežili makroekonomske pokazatelje. Ovi propisi odnosit će se i na Hrvatsku kada uđe u EU.
Novim se europskim zakonima preobražava Savez za postojanost i rast (SGP), koji je temelj zajedničke valute eura. U njegovu se preventivnu grana uvode mjerila za troškove, prema kojima godišnji rast troškova ne smije premašiti srednjoročnu stopu rasta BDP-a.
Korektivna grana SGP-a propisuje da zemlja čiji dug premaši 60 posto BDP-a mora poduzeti mjere za njegovo dostatno smanjenje čak i u slučaju da joj je proračunski manjak manji od tri posto BDP-a. Dostatna stopa smanjenja je, propisuje se, najmanje jedna dvadesetina razlike duga iznad 60 posto godišnje tijekom trogodišnjega razdoblja.
Hoće li se neku zemlju kazniti, ovisit će i o njezinim obvezama prema dugu u privatnome sektoru te o troškovima starenja. Od toga će se, na zahtjev Poljske i još nekih novih država članica, odračunati troškovi mirovinske preobrazbe.
Zemlje prekršiteljice koje su uvele euro kaznit će se postupno rastućim globama. Najniža, 0,2 posto BDP-a, može im se odrezati već pri pokretanju postupka zbog prevelikoga duga. Ne poštuje li preporuke Vijeća EU za smanjenje duga, kazna će rasti.
Države članice ECOFIN-a također je obvezao prihvatiti višegodišnje fiskalno planiranje da bi se ostvarili srednjoročni ciljevi EU. Proširit će se i nadzor nad gospodarskim politikama država članica te će se uspostaviti ustroj za sprečavanje i ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža, sa sustavom za rano upozoravanje. Potonji će pratiti niz gospodarskih pokazatelja, a slijedit će mu svakoj zemlji prilagođena stručna raščlamba.
Utvrdi li se u nekoj članici prevelika neravnoteža, Vijeće EU pozvat će je da prihvati plan djelovanja usmjeren na njezino ispravljanje u zadanome roku. Utvrdi li Vijeće da država članica takav plan nije prihvatila ili ga ne provodi, može joj odrezati globu od 0,1 posto godišnjega BDP-a.
Kazne će predlagati Europska komisija, a Vijeće ih neće usvajati uobičajenom kvalificiranom većinom, nego će takva većina biti potrebna za moguće odbacivanje EK-ova prijedloga. Tako će zemlja prekršiteljica imati manje izgleda izbjeći globu, koju će uplatiti u fond za pomoć zemljama s platnim teškoćama.
Mađarsko Predsjedništvo EU uputit će ovaj prijedlog Europskome parlamentu, koji bi ga konačno prihvatio na plenarnoj sjednici u lipnju.
kako cé Hrvati glasati za Eu,..kada porid EK-pristupnog programa´(jedino) za Hrvatsku- \"journey to the center of the earth\"- jos´nas cékaju i EU-Globe ??