Broj domaćih investicijskih fondova bez obzira na krizu nije se smanjio posljednjih godinu dana, no velik dio njih preusmjerio je ulaganja na strana tržišta koja su rasla brže od domaćeg. Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investments, prvi je na tržištu započeo trend ulaganja na tržišta BRIC-a, trenutačno je to postalo atraktivno i još nekim društvima, a smatra da ta tržišta imaju i dalje potencijal. Zbog prisutnog rizika i pojačanog ulaganja u zlato, Ilirika od jeseni pokreće fond koji će ulagati i u tu vrstu imovine.
Podaci pokazuju da domaći fondovi sve više orijentiraju ulaganja na strana tržišta. Je li to jedino prihvatljivo s obzirom na stanje na domaćem tržištu?
Dugi niz godina ulagači i nisu imali izbor osim ulaganja na domaćem tržištu. Postojeći trend samo je nastavak diverzifikacije portfelja ulagača. Očekivani rast BDP-a drugih zemalja, a time i perspektive rasta selektiranih stranih tržišta, znatno je veći od perspektiva rasta domaćeg tržišta. Baš kao i domaće poslovne banke koje s puno novca traže i čekaju dobre projekte, tako i domaći fondovi traže vrijednosnice i projekte u koje će ulagati. Činjenica je da su domaće dionice jeftine i da potencijal postoji, no nedostaje pokretač koji će pesimizam vezan uz perspektive domaćih tržišta preokrenuti u optimizam.
Što koči ulagače i koji je to pokretač za njih?
Sentiment je negativan, nema stranih investitora, domaći strahuju da u uvjetima otežane likvidnosti neće lako moći prodati kupljene dionice, kamate na depozite vrlo su visoke, državne obveznice također donose vrlo lijepe prinose. Domaće gospodarstvo je u nemalim problemima, što se posebno odražava u nekim sektorima, uvoz je i dalje velik, a proizvodnje i izvoza nema dovoljno. Mnogi su pretrpjeli udarac krajem 2008. i još su uspomene svježe, pa strah nikako da nestane. Čitava bliža regija suočena je s istim ili sličnim problemima. Ulagači će se privući čim se stvori klima ili očekivanja bržega gospodarskog rasta, kad se smanji bauk sporosti birokracije, neplaćanja, a time i nelikvidnost u gospodarstvu.
Diverzifikacija portfelja
Kako tumačite činjenicu da od početka krize domaće tržište kapitala reagira lošije nego ona strana?
Nisu se stvorili uvjeti za oporavak, puno smo manje tržište, za razliku od vanjskih specifično, nelikvidno. Smatram da nedostatak kvalitetnih razvojnih inicijativa uzrokuje i nedostatak reakcije domaćeg tržišta.
Vidite li potencijal za rast?
Domaća tržišta i ona u regiji imaju prostora za rast. I kada se vrati malo optimizma, tržište bi se moglo u kratkom roku oporaviti. Većina zemalja u regiji ima slične probleme, jer nas još uvijek označava ne samo gospodarska nego i politička nestabilnost od koje ulagači bježe. Čak i Slovenija, koja je članica EU, nije u ništa manjim problemima. Ne očekujem da će bilo koja država u regiji odskočiti bolje od druge.
Je li izloženost fondova prema stranim tržištima nešto neobično ili je slična situacija i u drugim zemljama?
Diverzifikacija portfelja ili pak ciljano investiranje na brzo rastuća tržišta uobičajeno je. Veće perspektive rasta jednostavno privlače novac i investitore, a oni bježe od nestabilnosti ili pak od nesigurnosti. Upravo je mogućnost izravnog pristupa svim tržištima filozofija Ilirike. Radimo sve kako bismo kreirali nove proizvode i omogućili našim investitorima mogućnost većeg izbora i alokacije portfelja.
Kako su poslovali fondovi Ilirike u prvom polugodištu?
Ponosimo se time i za sada smo vrlo zadovoljni. Imovina nam je porasla za oko 30 posto, a prinosi u Ilirika BRIC-u bolji su od prinosa koje ostvaruje konkurencija kroz svoje BRIC-eve, viši su i od bench marka, što bih posebno volio istaknuti, a do danas na razini godine bilježimo devet posto prinosa. Što se tiče prinosa Ilirika AZIJSKOG TIGRA, isto vrlo dobro radi, dok regionalni fond JUGOISTOČNA EUROPA nije polučio rezultate zbog već prije spomenutih činjenica. Usprkos tome, očekujemo "buđenje" i tih tržišta.
BRIC tržišta
Bili ste začetnik osnutka fonda koji ulaže na BRIC tržišta, što se pokazalo dobrim potezom. Koliko smatrate ta tržišta dugoročno atraktivnim?
Dugoročno gledajući, tržišta Kine, Indije, Brazila i Rusije nevjerojatan su potencijal. Svi pokazatelji to potvrđuju, i u bližoj budućnosti ne vidim kraja ekspanziji i rastu BRIC tržišta.
Koja su tržišta trenutačno još zanimljiva ulagačima?
Osim zemalja BRIC to su sva tržišta u razvoju koja uvijek mogu biti zanimljiva. Mislim da u našem portfelju nudimo investitorima sva tržišta s mogućnošću visokog rasta, a za investitore koji traže sigurnost i zaštitu od moguće inflacije ili produljene recesije, uskoro ćemo ponuditi i fond koji ciljano ulaže u zlato.
U vrijeme krize puno se ulagača orijentira na ulaganje u zlato.
Točno. Nekada je papirnati novac u optjecaju morao imati svoj ekvivalent pokriven zlatom u trezorima. To nije bilo slučajno, a koristilo je za zaštitu vrijednosti. Danas to nije više slučaj i sigurnost "konzerviranja" i zaštite već zarađene vrijednosti investitori mogu ostvariti jedino ulaganjem u fondove koji kupuju zlato. Postoji puno nesigurnosti i valutnih rizika, a da bi se od toga mogli zaštititi, mi ćemo našim ulagačima u Ilirika GOLDU omogućiti da posjeduju zlato s kojim nemaju brige pohrane, transporta i čuvanja, nego imaju udjel u fondu koji ima prirodnu zaštitu od smanjenja vrijednosti bilo nacionalne ili transnacionalne valute.
Što konkretno znači ulaganje u zlato?
Mi ćemo dio imovine ulagati u najveće rudnike zlata, a dio u zalihe zlata. Za ovu vrstu investicije očekujemo isključivo interes onih koji žele zaštititi svoju imovinu, profitirati čak i u slučajevima produbljivanja krize. U slučaju produljenja recesije, pogoršanja situacije na međunarodnim ili geostrateškim razinama, vjerujemo da će interes ulagača za te fondove samo rasti. Odnosno, ne očekujemo negativan razvoj događaja, a svojim investitorima želimo omogućiti efektivne instrumente zaštite i povećanja vrijednosti uloga u svim, pa i kriznim vremenima.
Takav fond već ste pokrenuli u Sloveniji. Kako su ga ondje prihvatili ulagači?
Odlično, za manje tržište od našeg ima značajnu imovinu. To je specifičan fond koji obično nije jedino ulaganje za investitora već je superdodatak u ukupnoj investiciji. Još od davnina neka formula za očuvanje ukupne imovine pojedinca i za prinos stečene imovine kaže da trećinu treba držati u zlatu, trećinu u dionicama i novcu, a trećinu u nekretninama.
Koje su konkretne prednosti ulaganja i kada se preporučuje?
Cijena zlata raste i kada razina sigurnosti pada. Što je više nestabilnosti ili straha od inflacije, cijena zlata raste, a time i vrijednost takvog fonda. Iako je cijena zlata već porasla, potrebe će za plemenitim metalima rasti, a izvori se mogu postupno samo iscrpljivati i smanjivati. Za zlato kao najbolji konzervator vrijednosti još nije pronađena alternativa. Upravo se zato preporučuje ulaganje u tu vrstu imovine.
BRIC trziste to je kad vas obriju kao brico onda nemate niti kune vise...a to vam se moze dogoditi na lokalnom trzistu ako uplacujete u bilokakve fondove, naprimer za penziju.....!!!! pazite se onoga debelog ako treba platiti racune, ode fond....