Kako je moguće da se zakup državne zemlje ponovno daje u nadležnost jedinica lokalne samouprave (JLS), kad su one i u ranijem razdoblju raspolaganja gomilale samo gubitke? Samo od 2006. do 2013., kad su JLS-i o njoj odlučivali, općine i gradovi, županije te državni proračun od nenaplaćenih su zakupnina pretrpjeli 486,326.553,20 kuna štete, a nije poznato je li Državno odvjetništvo poduzelo išta po pitanju naplate – čulo se na sjednici udruženja poljoprivrede pri HGK, na kojoj je upozoreno kako nova pravila proizašla iz 15. Zakona o poljoprivrednom zemljištu vode samo daljem urušavanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
U zraku 321.000 ha?
Analizom podataka iz javno dostupnih državnih revizija, Ministarstva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku, JLS su od 2006. do 2013. raspolagali s 553 tisuće hektara državnog zemljišta, država preko Agencije za poljoprivredno zemljište (APZ) 2013.-2016., s 834,9 tisuća, a u ožujku 2017., dokad su prikupljani podaci, s 874,2 tisuće ha. Pod JLS-ima obrađivalo se čak 321,2 tisuće ha manje nego 2017. pa se postavlja pitanje zašto su se te površine koristile, tko ih je obrađivao i – tko je od njih ubirao prihode, ako nisu evidentirani. U razdoblju kad su JLS-i raspolagali državnim površinama, prosječni bruto prihod bio je 150,2 mil. kuna, a u vrijeme APZ-a 211 mil. kuna, što po svakoj godini raspolaganja zemljom JLS-a znači razliku od 60,7 milijuna. No država se sada, ističe se, opet svjesno vraća na sustav općinskih načelnika koji smanjuju poljoprivredne površine i ograničavaju velike grupacije u proširivanju proizvodnje, na sustav koji se pokazao netransparentnim, neučinkovitim, punim nepravilnosti i nezakonitosti – i prihodovno je manje isplativ. Da priča bude apsurdnija, JLS-i su po zakonu iz ožujka 2018. bili dužni donijeti i programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom području, što većina do danas nije učinila.
Dužni 70 milijuna kuna
Neki koji jesu, zalažu se, podsjetimo, i za socijalnu notu da svi dobiju po nekoliko ha, neki po nekoliko desetaka, ovisno o količinama zemljišta kojima raspolažu. No dok se JLS-ima, s jedne strane, zakonskim rješenjem daje diskrecijsko pravo na neograničenu moć, što je suprotno zahtjevima Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava, poljoprivrednicima bi, s druge strane, danas na raspolaganju bilo znatno više državnog zemljišta da su se na osnovu postupaka revizije, s onima koji nisu plaćali zakup, raskinuli ugovori. Na temelju revizije, koja je od 25. listopada 2016. do 7. studenoga 2017. pokrenuta u šest županija, pokazalo se kako je u njima od zakupa nenaplaćeno čak 70 mil. kuna (trećina ukupnih godišnjih prihoda!) – a ukupna vrijednost raskinutih ugovora bila je svega 3,8 mil. kuna. Koliko je još otvorenih dugovanja u ostalim županijama te s kojim bismo iznosom potraživanja tada raspolagali – i s koliko državne zemlje, upozorile su članice HGK.
Drzavne potpore u poljoprivredi za tako male proizvedene kolicine su besmislene kao i za brodogradnju ....lokalni politicari koji raspolazu tzv.drzavnim zemljistima su dio hobotnice za raspodjelu potpora ali sva moc je u zg zna se gdje...isplacenim potporama se grade apartmanini ili se kupuju stanovi u zg i sve tako u krug...