Obilne kiše, pa čak i snijeg u travnju svakako nisu vremenske prilike kojima se vesele hrvatski građani, no upravo takva meteorološka situacija razlog je za iznimno zadovoljstvo u vrhu Hrvatske elektroprivrede. Naime, nakon 18 mjeseci gotovo nezapamćene suše koja je trajala veći dio 2011. i 2012., veće količine padalina znatno će poboljšati bilancu nacionalne kompanije. Prema službenim podacima HEP-a u prva tri mjeseca 2013. u domaćim hidroelektranama proizvedeno je 2567 gigavatsati električne energije, odnosno tri puta više nego u istom razdoblju lani.
Povoljna cijena
Dapače, zbog tog porasta proizvodnje od 300 posto, proizvodnja domaćih hidroelektrana u prvom kvartalu bila je gotovo na razini iz 2010. godine, jedne od najuspješnijih u posljednja dva desetljeća. Tu godinu HEP je završio s profitom od milijardu i pol kuna, a nastavi li se povoljan trend, takav rezultat mogao bi biti ponovljen i ove godine. Naime, HEP-ove hidroelektrane zapravo su kičma domaćeg elektroenergetskog sustava. Cijena energije proizvedene u njima iznimno je povoljna, a dodatna je vrijednost akumulacijskih hidroelektrana to što služe za proizvodnju vršne energije – one koja se koristi za pokrivanje porasta potrošnje koji nastaju u određenim dijelovima dana. Kada HEP-ove hidroelektrane rade visokim kapacitetom, kompanija ima znatno manju potrebu za radom nekih svojih zastarjelih termoelektrana, ali i uvozom. Prema HEP-ovim podacima uvoz, koji je znao pokrivati i polovicu potrošnje, u prva tri mjeseca bio je oko 15 posto. Tome valja pridodati činjenicu da je i nuklearna elektrana Krško, inače stalni proizvođač energije, nekoliko dana bila izvan stroja zbog kvara. Ipak, kada se toj brojci pridodaju količine energije koje su iz Hrvatske u tom razdoblju izvezene, ispada da je neto uvoz energije iznosio oko dva posto ukupne potrošnje.
Nužna ulaganja
Evidentno je Hrvatska u prva tri mjeseca postigla iznimno visoku razinu elektroenergetske samodostatnosti. Nažalost, ovakvi vremenski uvjeti ne događaju se često pa se ova situacija može smatrati i još jednim upozorenjem o nužnosti diversifikacije domaćeg “energetskog miksa”. Hidrografski povoljna godina nesumnjivo će ojačati financijsku poziciju HEP-a, no ne smije se ponoviti situacija iz 2011. kad je Vlada Jadranke Kosor polovicu dobiti kompanije povukla u proračun, a HEP se onda morao zaduživati da bi preživio dvije sušne godine. Ovogodišnja dobit mora biti utrošena u daljnje restrukturiranje kompanije, modernizaciju postojećih i gradnju novih proizvodnih objekata kako bi sljedeću sušu, koja će sigurno doći, preživjela bez novog povećanja cijena energije.
>> Zbog gradnje hidroelektrane Kosinj iseljavaju dva lička sela
