Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Donosimo pet savjeta kako se pripremiti za stagnaciju ili blagu recesiju

Nakon deset godina rasta industrije Njemačka ulazi u razdoblje u kojem će pozitivan BDP ostvarivati na temelju osobne potrošnje građana, ali i povećanja fiskalnih stimulusa, odnosno veće državne potrošnje
14. studenoga 2019. u 21:42 25 komentara 8145 prikaza
Gužva na Dolcu
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Njemačka se za dlaku izvukla iz tehničke recesije. Suprotno očekivanjima većine analitičara tamošnji je zavod za statistiku objavio da je u trećem tromjesečju godine gospodarstvo raslo skromnih 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 0,5 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Franziska van Almsick Legendarna plivačica Govorili su nam da su nam Jugoslaveni prijatelji, nismo smjeli u 'kapitalističko inozemstvo'

Ekonomiju su od proglašavanja recesije spasile potrošnja građana i veća potrošnja države, dok je industrija i dalje u minusu, a to znači i da najave uvoza nisu sjajne. Njemačko gospodarstvo bilježi rekordni stupanj zaposlenosti i visoku potrošnju, koja još nije do kraja otpuštena, ali industrijska proizvodnja tone već godinu i pol. Mijenja se struktura ekonomije, a to će jako utjecati i na Hrvatsku.

Nekretnine skupe i Nijemcima

Dobra je vijest, kaže ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević, da će Nijemci više trošiti jer i dalje rastu plaće pa se može očekivati i da će doći kao turisti, ali loša je vijest da manje proizvode i da se pokazalo da tvrtke nedovoljno investiraju u tehnologiju i inovacije.

– Dodatno će rasti turistička potrošnja, a manje će se uvoziti proizvodi vezani za industriju pa će Njemačka potaknuti novi rast udjela turizma u BDP-u Hrvatske – zaključuje Lovrinčević koji naglašava da je Njemačka već u stagnaciji pa čak i kontrakciji tradicionalnih dijelova svoje ekonomije, ali rast joj osigurava jača potrošnja građana, nekretninski balon i ulaganja u graditeljstvu te spremnost države na novi fiskalni stimulus, uz pomoć paradržavnih fondova i komunalnih usluga.

Angela Merkel TEHNIČKA RECESIJA ''Njemačka tone, a i kraj svijet je ionako blizu. Samo što to nije točno'

Njemačka ekonomija zaplesala je na pjesmu koju Hrvatska ponavlja godinama, ali taj pristup dugoročno ne donosi kvalitetnu bazu za rast standarda. Njemačka je naš najveći trgovinski partner, ali i zemlja iz koje dolazi najviše turista. Lani smo ostvarili oko 10,1 milijardu eura prihoda od turizma, a Nijemci koji su platili svako četvrto noćenje u Hrvatskoj potrošili su, procjenjuje se, oko 1,5 milijardi eura. S obzirom na to da je turizam lani u BDP-u donio gotovo petinu svih aktivnosti, kontribucija njemačkih građana izuzetno utječe na domaću ekonomiju.

S druge strane, industrija u Njemačkoj je usporila što znači mogućnost smanjenja uvoza roba i sirovina. Srećom to se usporavanje na volumenima izvoza u Njemačku još ne osjeti pa je u prvih sedam mjeseci godine izvoz u Njemačku porastao šest posto, na gotovo deset milijardi kuna, a uvoz koji je rastao istim tempom dosegnuo je 19,2 milijarde kuna u istom razdoblju.

Neće nas zaobići usporavanje

Usporavanje njemačke ekonomije već osjećaju zemlje istočne Europe pa su prognoze rasta za Poljsku, Češku, Slovačku i Rumunjsku već revidirane na dolje. Hrvatska drži prognozu o rastu od 2,8 posto na godišnjoj razini, a turističke su brojke dobre pa će vjerojatno treći kvartal pokazati dobru stopu rasta. To pak ne znači da će Hrvatsku stagnacija koja se dogodila u eurozoni i najava blage recesije zaobići pa se valja pripremiti za razdoblje bez rasta ili blagog pada već u 2021. godini.

Dublin 'NE PRETJERUJTE U OČEKIVANJIMA' Po čemu se Irska razlikuje od Hrvatske u odnosu prema svojoj dijaspori

Država bi preventivno morala smanjiti svoju potrošnju i omogućiti veći prostor za poduzetnike i privatni sektor, a valjalo bi i pripremiti konzervativnije procjene poreznih prihoda za iduće tri godine. Građani bi trebali računati na mogućnost usporavanja rasta primanja ili čak i njihov pad u srednjoročnom razdoblju pa je i njima, kao i državi, vrijeme za poduzimanje mjera kojima se mogu pripremiti za novo razdoblje. Večernji list stoga donosi pet savjeta kako se pripremiti za stagnaciju ili blagu recesiju.

Pet savjeta

1. Nekretnine su skupe i nisu najbolja investicija

HNB je već upozorio na nekretninski balon, točnije pregrijavanje tržišta, što znači da su cijene blizu svog maksimuma pa očekivanje velike zarade na njihovoj preprodaji nema jako uporište. Valja razmisliti o toj investiciji
 
2. Prestati potrošnju plaćati kreditima i minusima

Građanima su u posljednje dvije godine atraktivni nenamjenski krediti, ali sada je vrijeme za lagano razduživanje i otplatu te potrošnje, a ne za nova zaduživanja za potrošnju koja nije neophodna. Vrijeme je i za zatvaranje minusa na računima

3.Utvrditi kućne budžete na realnoj osnovi

Gotovo svako kućanstvo ima kredite, mora platiti i režije i hranu, ali i niz drugih obveza. Vrijeme je za podvlačenje crte i usporedbu s prihodima. Ako obveze prelaze prihode, krajnji je trenutak za rezanje potrošnje

4.Pripremite se za mogući pad primanja ili rast troškova

Iako analitičari očekuju nastavak rasta plaća, novi ciklus stagnacije ili recesije mogao bi donijeti korekciju plaća na dolje. Pripremite se za eventualni blagi pad primanja ili za rast osnovnih troškova

5. Stvorite ‘crni fond’ za slučaj izvanrednih okolnosti

Blagim rezanjem troškova moguće je u idućih godinu dana stvoriti svojevrsni ‘crni fond’ u koji možete posegnuti u slučaju nepredviđenih situacija poput većeg troška u kućanstvu ili kašnjenja plaće

Savjet HNB-a: BDP Hrvatske u trećem kvartalu dodatno je ubrzao

Statistički podaci za Hrvatsku su izvrsni pa se unatoč usporavanju ekonomije u cijeloj eurozoni, a i plesu na rubu krize Italije i Njemačke, na domaćem planu i dalje bilježi rast potrošnje.

Savjet Hrvatske narodne banke tako je, prema dostupnim mjesečnim pokazateljima, zaključio da se tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao rast realnog BDP-a. Nezaposlenost se, napominju, nakon stagnacije u drugom tromjesečju nastavila smanjivati, dok je rast zaposlenosti usporio.

U trećem tromjesečju blago se ubrzao rast nominalnih bruto plaća pri čemu su plaće porasle u javnom i privatnom sektoru, a u posljednje vrijeme bilježi i rast industrijske proizvodnje. Hrvatska zato nije revidirala očekivanja o rastu ekonomije u tekućoj godini za 2,8 posto, a s obzirom na nove rekorde ostvarene u turizmu, izgledno je da će godina tako i završiti.

Industrijska proizvodnja u rujnu skočila je na mjesečnoj razini 2,5 posto, ali je mjesec prije u kolovozu bila rekorder po padu proizvodnje u EU s minusom od tri posto. Zato je konstantan rast osobne potrošnje, a više je počela trošiti i država.

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Neonacionalist:

    Jesmo li mi ikada izašli iz recesije , ja otkad znam za sebe smo u nekakvoj recesiji a vuče se to još od 80 -ih godina pa i ranije . Kada smo mi to uopće imali nekakav stabilan razvoj i ... prikaži još!i rast u zadnjih 30 ili 40 godina .

  • sramitese:

    hrvatska vec pola stoljeca zivi od doznaka nasih ljudi iz vanka..i kuci od rada na crno..a koliko je njemacka u krizi..treba balkancima reci da ce njemacke mirovine biti povisine za 30-40% od godine 2021....ha..ha..

  • juha_paradajzova:

    kod nas vladaju genijalci hdzsdp, recesija će kod nas opet trajati najduže u eu, godinama...