Njemačka se za dlaku izvukla iz tehničke recesije. Suprotno očekivanjima većine analitičara tamošnji je zavod za statistiku objavio da je u trećem tromjesečju godine gospodarstvo raslo skromnih 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 0,5 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Ekonomiju su od proglašavanja recesije spasile potrošnja građana i veća potrošnja države, dok je industrija i dalje u minusu, a to znači i da najave uvoza nisu sjajne. Njemačko gospodarstvo bilježi rekordni stupanj zaposlenosti i visoku potrošnju, koja još nije do kraja otpuštena, ali industrijska proizvodnja tone već godinu i pol. Mijenja se struktura ekonomije, a to će jako utjecati i na Hrvatsku.
Nekretnine skupe i Nijemcima
Dobra je vijest, kaže ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević, da će Nijemci više trošiti jer i dalje rastu plaće pa se može očekivati i da će doći kao turisti, ali loša je vijest da manje proizvode i da se pokazalo da tvrtke nedovoljno investiraju u tehnologiju i inovacije.
– Dodatno će rasti turistička potrošnja, a manje će se uvoziti proizvodi vezani za industriju pa će Njemačka potaknuti novi rast udjela turizma u BDP-u Hrvatske – zaključuje Lovrinčević koji naglašava da je Njemačka već u stagnaciji pa čak i kontrakciji tradicionalnih dijelova svoje ekonomije, ali rast joj osigurava jača potrošnja građana, nekretninski balon i ulaganja u graditeljstvu te spremnost države na novi fiskalni stimulus, uz pomoć paradržavnih fondova i komunalnih usluga.
Njemačka ekonomija zaplesala je na pjesmu koju Hrvatska ponavlja godinama, ali taj pristup dugoročno ne donosi kvalitetnu bazu za rast standarda. Njemačka je naš najveći trgovinski partner, ali i zemlja iz koje dolazi najviše turista. Lani smo ostvarili oko 10,1 milijardu eura prihoda od turizma, a Nijemci koji su platili svako četvrto noćenje u Hrvatskoj potrošili su, procjenjuje se, oko 1,5 milijardi eura. S obzirom na to da je turizam lani u BDP-u donio gotovo petinu svih aktivnosti, kontribucija njemačkih građana izuzetno utječe na domaću ekonomiju.
S druge strane, industrija u Njemačkoj je usporila što znači mogućnost smanjenja uvoza roba i sirovina. Srećom to se usporavanje na volumenima izvoza u Njemačku još ne osjeti pa je u prvih sedam mjeseci godine izvoz u Njemačku porastao šest posto, na gotovo deset milijardi kuna, a uvoz koji je rastao istim tempom dosegnuo je 19,2 milijarde kuna u istom razdoblju.
Neće nas zaobići usporavanje
Usporavanje njemačke ekonomije već osjećaju zemlje istočne Europe pa su prognoze rasta za Poljsku, Češku, Slovačku i Rumunjsku već revidirane na dolje. Hrvatska drži prognozu o rastu od 2,8 posto na godišnjoj razini, a turističke su brojke dobre pa će vjerojatno treći kvartal pokazati dobru stopu rasta. To pak ne znači da će Hrvatsku stagnacija koja se dogodila u eurozoni i najava blage recesije zaobići pa se valja pripremiti za razdoblje bez rasta ili blagog pada već u 2021. godini.
Država bi preventivno morala smanjiti svoju potrošnju i omogućiti veći prostor za poduzetnike i privatni sektor, a valjalo bi i pripremiti konzervativnije procjene poreznih prihoda za iduće tri godine. Građani bi trebali računati na mogućnost usporavanja rasta primanja ili čak i njihov pad u srednjoročnom razdoblju pa je i njima, kao i državi, vrijeme za poduzimanje mjera kojima se mogu pripremiti za novo razdoblje. Večernji list stoga donosi pet savjeta kako se pripremiti za stagnaciju ili blagu recesiju.
Savjet HNB-a: BDP Hrvatske u trećem kvartalu dodatno je ubrzao
Statistički podaci za Hrvatsku su izvrsni pa se unatoč usporavanju ekonomije u cijeloj eurozoni, a i plesu na rubu krize Italije i Njemačke, na domaćem planu i dalje bilježi rast potrošnje.
Savjet Hrvatske narodne banke tako je, prema dostupnim mjesečnim pokazateljima, zaključio da se tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao rast realnog BDP-a. Nezaposlenost se, napominju, nakon stagnacije u drugom tromjesečju nastavila smanjivati, dok je rast zaposlenosti usporio.
U trećem tromjesečju blago se ubrzao rast nominalnih bruto plaća pri čemu su plaće porasle u javnom i privatnom sektoru, a u posljednje vrijeme bilježi i rast industrijske proizvodnje. Hrvatska zato nije revidirala očekivanja o rastu ekonomije u tekućoj godini za 2,8 posto, a s obzirom na nove rekorde ostvarene u turizmu, izgledno je da će godina tako i završiti.
Industrijska proizvodnja u rujnu skočila je na mjesečnoj razini 2,5 posto, ali je mjesec prije u kolovozu bila rekorder po padu proizvodnje u EU s minusom od tri posto. Zato je konstantan rast osobne potrošnje, a više je počela trošiti i država.
