Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Danci ruše poreze, hoće li se Hrvatska ugledati na njih

Građani su izrazito antimigracijski raspoloženi, a nezaposlenost je tek 3,5 posto pa umirovljenike treba potaknuti da dulje rade
30. kolovoza 2017. u 10:45 26 komentara 3574 prikaza
Danska
Foto: Patrick Pleul/DPA/PIXSELL

Danska će do 2025. smanjiti porezno opterećenje svojih građana za najmanje četiri postotna boda kako bi porezni teret danskim građanima pao na oko 42 posto.

porez na nekretnine Ratko Bošković Porezi se ne smiju koristiti kao instrument razvojne politike

Naime, Danska je među zemljama OECD-a zemlja s najvećim porezima, a na jako smanjenje poreza odlučila se da bi potaknula građane da rade dulje i omogućila im da štede za svoje mirovine. Danska je bila primjer Hrvatskoj kada se govorilo o reformi lokalnih jedinica jer ima sličan broj stanovnika i površinu, a uspjela je organizirati državu s ukupno 98 jedinica. Države smo koje svojim građanima garantiraju jednak pristup obrazovanju, zdravstvenom sustavu, skrbi za djecu i starije građane. Te se usluge podmiruju javnim novcem bez znatnije participacije građana pa je očekivano da dijelimo još jednu karakteristiku – da smo zemlje visokog poreznog opterećenja.

Niži porezi i za bogate

Danska je percipirana kao zemlja s najvišim stopama poreza na dohodak koje sežu i do 51,5 posto, ali porezni klin na plaće u Danskoj iznosi 36,6 posto. To je, naime, razlika između ukupnog troška poslodavca i neto plaće zaposlenika koji ima prosječna primanja. U Hrvatskoj je čak i viši nego u Danskoj unatoč osjetno nižim stopama poreza na dohodak i iznosi oko 39 posto. Danska namjerava reformom smanjiti ukupne porezne prihode za 3,7 milijardi eura godišnje, a da bi to postigla, predlaže niz mjera među kojima je najviše onih koje su koncentrirane na tržište rada. Danska se poput mnogih europskih zemalja suočava s nedostatkom radne snage na jednoj strani te rastućim brojem umirovljenika s druge strane tržišta. Nezaposlenost je u državi pala na samo 3,5 posto, a kako su birači izrazito antimigracijski nastrojeni, Danci moraju potaknuti starije radnike da rade dulje. Zato planiraju smanjiti porez na dohodak najmanje i najviše plaćenim radnicima što bi značilo i ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 51,5 posto. Hrvatska je već napravila korak prema rasterećenju rada kroz podizanje neoporezivog dijela dohotka i “rastezanje” poreznih razreda, ali porez na dohodak tek je jedno od opterećenja rada. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje predstavljaju puno veći trošak od samog poreza i čine našeg radnika skupim. Doprinosi su pak visoki i u okolnim zemljama koje imaju tradiciju državnih osiguranja. Tako su u Srbiji doprinosi za mirovinsko osiguranje na razini od 26 posto, dok za neto plaću od 1000 eura poslodavac mora izdvojiti više od 1750 eura, pri čemu je svega 180 eura porez na dohodak, a ostatak se odnosi na brojne oblike doprinosa.

Danci su najavili i da će se usmjeriti na jeftinije poslovanje pa će smanjiti porez na dobit. U toj zemlji poslodavci plaćaju 22 posto poreza na ostvarenu dobit, dok porez na dividendu varira između 27 i 42 posto, ovisno o visini iznosa dividende. Hrvatski poduzetnici kroz poreznu reformu oslobođeni su dijela poreza pa plaćaju porez na dobit po stopama od 18, odnosno 12 posto, ovisno je li riječ o velikoj ili maloj tvrtki, ali imaju i porez na isplatu udjela u dobiti te brojne parafiskalne namete koji dodatno opterećuju poslovanje. Danska vlada mogla bi spustiti porez na dobit na 20 posto, a ne bi joj bio prvi put da rasterećuje poduzetnike jer je od 2012. godine već četiri puta smanjila taj porez.

Visoka opća stopa PDV-a

Danska i Hrvatska dijele i zajedničku opću stopu PDV-a od 25 posto i po tome su među prvacima u Europskoj uniji. Prema najavama danske vlade, još nije došlo vrijeme za smanjenje PDV-a jer će se koncentrirati na rasterećenje rada, ali nisu ni naznačili da su protiv smanjenja opće stope najizdašnijeg poreza. Vlada Andreja Plenkovića obećavala je snižavanje PDV-a prije izbora, ali odustala je od te namjere tijekom porezne reforme. Efektivna stopa PDV-a, odnosno stvarno opterećenje iznosi oko 20 posto kad se uključi ukupna potrošačka košarica pa smo u tom dijelu manje oporezovani nego Danci. Oni imaju samo jednu stopu, ali ne oporezuju neke grane, primjerice izdavanje novina.

Krešo Beljak Krešimir Beljak: 'Vlada s pričom o otkupu dionica Ine zamagljuje ostale probleme' Andrej Plenković Andrej Plenković: 'Za nekoliko tjedana znat ćemo kada počinje primjena poreza na nekretnine' novac Marina Šunjerga Da država ne uzima previše, od plaće bi se u Hrvatskoj moglo i živjeti
Boris Rogoznica
REKAO DA JE NE POZNAJE
Boris konačno progovorio o aferi: 'Žao mi je što sam povrijedio najmilije'
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj
IZLETI
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj: Lovite tartufe, doznajte sve o legendarnim coprnicama i zmajevima te špiljskom nakitu
  • dhus:

    I mi cemo rusit porez na place kad Hrvatska nece imati 900 gradova i milion i pol penzionera

  • tolitol:

    Ne, u Hrvatskoj se u dogledno vrijeme neće gotovo ništa mijenjati u smislu ekonomske politike i ekonomskog modela. I SDP i HDZ i HNS itd. su, ekonomski gledano, čista ljevica. Povrh toga, treba nahraniti gladna biračka usta koja ovise isključivo ... prikaži još! od transfera iz proračuna. Treba ulupati svake godine milijarde u javna poduzeća itd. Pridodaj tome narod koji je, ekonomski gledano, 85 posto ljevičarski orijentiran i očekuje da mu država "asistira" od kolijevke do groba, koji se žestoko opire privatizaciji i koji, ruku na srce, nema pojma o ekonomiji, tada naravno da u Hrvatskoj neće još dugo vremena biti nikakvih značajnijih promjena. U članku se spominje Srbija, a zapravo bi se trebale spominjati Češka, Estonija, Slovačka, Poljska, Rumunjska itd. Tek tada bi se možda nekima upalila lampica i shvatilo zbog čega nitko ne želi ovdje proizvoditi, zbog čega nema novih radnih mjesta. Nema smanjivanja poreza jer mi to kao društvo ne želimo.

  • Deleted user:

    Nažalost, kod nas treba očekivati potpuno drugačije trendove. To znači novi nameti i novo zaduživanje. Nije samo problem u visokim doprinosima, nego i u tome da su te usluge već sada praktično bez mogućnosti konzumiranja. Npr. koliki je omjer mirovine ... prikaži još! i plaće koju je umirovljenik imao u Danskoj, a koliki u RH? Prema svemu sudeći u RH će za 10-tak godina to iznosi 20%, dok u Danskoj preko 80%. Država jednostavno ne želi provesti glavnu reformu, a to je reformirati samu sebe. To se odnosi da lokalnu i opću državu, javni sektor i tvrtke koje su u vlasništvu države, a monopolisti su na tržištu. Sve to je predmet političke trgovine i u tom pogledu se ništa ne mijenja, bez obzira tko bio na vlasti. Zašto ne napraviti članak na temu koliko bi stvarno privatnik imao zaposlenik u jednoj srednje velikoj bolnici? Koliko je spreman platiti uslugu prepisivanja podataka sa papira na papir? Reforma države je majka svih reformi, a nažalost još nije došlo vrijeme da se to napravi.