Ostalo je još samo 28 dana do krajnjeg roka za potpisivanje nagodbe vjerovnika u Agrokoru. Iako se najavljivalo da će se plan nagodbe na Trgovački sud dostaviti do kraja tjedna, sada je sigurno da se to neće dogoditi. Naime, model namirenja još nije gotov i trebao bi tek biti prezentiran u idućim danima. Bez njega vjerovnici ne znaju koliki su otpisi potraživanja po tvrtkama, a to je ključno za odluku o nagodbi. Nije završen ni dokument plana nagodbe pa će se članovima privremenog vjerovničkog vijeća dostaviti u subotu. Oni su pak, očekivano, inzistirali da im se daju dva dana da prouče tisuće stranica dokumenta kako bi odlučili hoće li ga podržati.
Vremenski škripac
S druge strane Izvanredna uprava predvođena Fabrisom Peruškom već je osnovala zakladu u koju će se upisivati udjeli budućih vlasnika. Zaklada pod imenom Aisle STAK Stichting registrirana je u Nizozemskoj, čime se prejudicira pozitivan ishod glasovanja o nagodbi, rekli bi jedni, dok drugi tvrde da je riječ o očekivanoj pripremi za implementaciju nagodbe. I Udruga dobavljača osnovala je svoju zakladu, koja će imati ulogu agenta za sve udjele dobavljača koji joj se pridruže. Većina tih malih udjela bit će naposljetku isplaćena u novcu. U završnici procesa tako se ulazi u vremenski škripac. Naime Privremeno vjerovničko vijeće, koje se sastoji od predstavnika dobavljača, domaćih banaka, ruskog Sberbanka kao najvećeg vjerovnika te američkog fonda Knighthead Capital, o samom dokumentu će glasovati u ponedjeljak popodne. Trgovački sud potom treba objaviti plan nagodbe na oglasnoj ploči, a potom u roku od pet do 15 dana sazvati skupštinu vjerovnika na kojoj će se glasovati o nagodbi. Ako se dokument na sud dostavi idući tjedan skupština ne može ni biti sazvana prije zadnjeg dana lipnja, a saznajemo da će se glasovanje o nagodbi održati tek 4.srpnja, samo šest dana uoči istjeka Lex Agrokora.
Nezgodno je i to što se u iduća dva tjedna gube dva radna dana zbog državnih praznika. Hoće li se sve stići na vrijeme ostaje za vidjeti, ali kratki rokovi pojačavaju i tehnički problem koji stvara činjenica da mnogi veliki vjerovnici prije glasovanja moraju konzultirati skupštine ili druga tijela odlučivanja u kompanijama, što nije moguće prije nego dobiju plan nagodbe, a još važnije model namirenja iz kojeg bi mogli vidjeti o čemu točno i trebaju glasovati. Okviri su poznati, ali za veliki broj vjerovnika detalji su ključni za donošenje odluke. Sud s druge strane tek tijekom ovog tjedna tek treba dobiti tablice namirenja tražbina, koje valja usporediti s postojećim tablicama tražbina, kako bi se uopće znalo tko ima pravo glasovati o nagodbi, a time i koga pozvati na skupštinu vjerovnika. Agrokor je u utorak objavio i četrnaesto mjesečno izvješće o poslovanju u kojem se navodi da je po ažuriranom stanju od kraja svibnja ukupno 38 milijardi kuna utvrđenih tražbina. Kako je među njima i gotovo 12 milijardi kuna tražbina povezanih društava koje nemaju pravo glasa za prolazak nagodbe nužno je osigurati glasove vlasnika tražbina vrijednih najmanje 17 milijardi kuna, što pokazuje da se među njima mora naći i Sberbank sa svojih osam milijardi kuna.
‘Nerealne kamate’
Rusi ne pristaju na kako su ih nazvali ‘nerealne kamate’ za prolongiranje roll up kredita i prijete rušenjem nagodbe, a na plaćanje najmanje 10 do 13 posto kamata ne pristaju ni dobavljači. Agrokor je u prva četiri mjeseca 2018., ostvario EBITDA od 274,6 milijuna kuna, što je 9,6 posto više od planiranog iznosa. Prihodi grupe šesnaest najvećih tvrtki u Agrokoru, na koje se i odnosi izvješće iznosili su 6,6 milijardi kuna. Poslovna grupa Prehrana u prva je četiri mjeseca imala 2,1 milijardu kuna prihoda te 234,1 milijun kuna operativne dobiti, a jako je rastao segment smrznute hrane i sladoleda. U toj su skupini tvrtke poput Jamnice koja je imala gotovo 50 milijuna kuna dobiti kao i PIK Vrbovec koji je donio 40 milijuna kuna rezultata. Dobro je poslovala i grupa poljoprivreda u kojoj je Belje koje je imalo gotovo 39 milijuna kuna profita. Iz izvještaja je vidljivo da su se troškovi konzultanata popeli na 334 milijuna kuna, od čega je polovina točnije 171 milijun kuna otišla timu za restrukturiranje u kojem su u javnosti prozivani konzultanti
Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić
