Među “spasonosnim” rješenjima za hrvatsko gospodarstvo nakon pada rejtinga ponovno su se aktualizirale ideje o devalvaciji kune, a jedan je od glasnijih zagovornika Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije. Dok on smatra da bi kunu trebalo spustiti od pet do 15 posto, što bi dugoročno navodno donijelo koristi koje će nadmašiti kratkoročne štete, donosimo projekcije dvojice financijskih eksperata upravo o tim štetama za državu, tvrtke i građane koje bi trebalo preživjeti u slučaju da kuna devalvira deset posto.
Bankari idu u minus
Najranjiviji segment građanstva, dužnici stambenih kredita, još bi teže podmirivali svoja zaduženja. Već sad udio loših kredita, koji je 2010. za kredite u eurima iznosio 2,28 posto, a u švicarskim francima 3,11 posto, zbog jačanja tečaja franka prema kuni, za švicarce je porastao na čak 8,57 posto, dok se kod eura, koji kontrolira HNB, pozicionirao na podnošljivih 3,51 posto. S nižom vrijednošću kuna u kojima se isplaćuju plaće, tko bi još mogao podmirivati povećane rate opterećene valutnom klauzulom? Prema stresnom testu HNB-a, u slučaju 10-postotne aprecijacije kune, posljedice bi bile kobne.
– U 2013. godini u tom bi slučaju adekvatnost kapitala banaka pala za tri postotna boda, a kvarenje kvalitete plasmana dovelo bi cijeli bankarski sektor u gubitke. Dug opće države porastao bi za 12,9 mlrd. kn, odnosno 3,8 postotnih bodova udjela u BDP-u, a država bi u 2013. morala namaknuti i dodatne dvije milijarde kuna za otplatu glavnice uvećane za trezorske zapise – upozorava viceguverner HNB-a Vedran Šošić, napominjući da baš ne bi profitirali ni izvoznici, jer bi im rasle otplate duga.
Koristi na dugom štapu
Makroanalitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike kaže kako bi se dugoročne koristi mogle pojaviti ako domaća valuta oslabi brže nego što porastu cijene i troškovi u zemlji.
– U tom slučaju izvoz postaje relativno jeftiniji, uvoz relativno skuplji. Ako izvoz reagira rastom, a uvoz padom, više će se ulagati u sektore koji proizvode za izvoz i supstituiraju uvoz – kaže, no ističe da bi kratkoročno došlo do poskupljenja, pada BDP-a, investicija i zaposlenosti, dok bi se tvrtkama neto vrijednost smanjila za 20 mlrd. kn.
>>MMF traži internu devalvaciju i više devizne pričuve Hrvatske
Deprecijacija blaga da, devalvacija ne.