Nakon pozitivnog ishoda referenduma, pozornost konzultanata i kreditora sve se više usmjerava na poteze nove vlasti i proračun s kojim bi Vlada trebala izaći do kraja siječnja. Ovoga četvrtka očekuje se donošenje smjernica za ovu i sljedeće dvije godine, koje bi rejting kućama dale glavni smjer budućih kretanja. Osim kreditnih agencija, u redovite dvotjedne konzultacije tijekom veljače stiže i delegacija MMF-a. Zanimljivo je da su analitičari Merrill Lyncha za Reuters kazali da bi za Hrvatsku bilo najbolje da od MMF-a zatraži aranžman iz opreza. To čine zemlje koje ne trebaju kredite MMF-a, nego garanciju da su na dobrom putu, s kojom izlaze pred investitore.
Predani Milanović
Predstavnici francuske kreditne agencije Fitch već su pohvalili najavljeno povećanje PDV-a te ga tumače kao znak da je Milanovićeva Vlada “predanija fiskalnoj konsolidaciji od svojih prethodnika”. Zanimljiva će biti i ocjena MMF-a jer je u posljednje vrijeme sve više upozorenja da pretjerano kresanje usporava rast i izglede za oporavak. Kao i sve druge europske države, i Hrvatska se nalazi pod velikim pritiskom da smanji javnu potrošnju: prethodna je vlada uspjela tek usporiti rast proračunskih izdataka na 120 milijardi kuna u 2009., 121 milijardu u 2010. i 122 milijarde kuna u 2011. Problem je što su od 2009. do 2011. porezni prihodi pali sa 110 na 107 milijardi kuna pa se država zaduživala da bi nadoknadila razliku. Neimenovani izvori iz Vlade tvrde da će prvi Milanovićev proračun biti ujedno prvi hrvatski proračun koji će donijeti zaokret u politici stalnog povećanja rashoda te da će ovogodišnji proračun pasti na 118 milijardi kuna.
Štede svi
Smanjenje rashoda za četiri milijarde kuna trebalo bi biti hrvatska žrtva proklamiranoj sveeuropskoj politici štednje i ako do njega dođe, sigurno je da će naići na odobravanje kreditora. Tko će podnijeti najveću žrtvu kresanja rashoda, Vlada još ne govori, a neslužbene izjave spominju štednju u svim segmentima, na svim razinama, a najviše u dijelu koji se odnosi na subvencije i tekuću potrošnju. Plaće u javnom sektoru i mirovine neće se smanjivati! Umjesto toga, Vlada se odlučila na povećanje porezne presije većim PDV-om, što bi povećalo prihode za 3,5 milijardi kuna. Negativan udar na građane pokušava se ublažiti promjenama u sustavu poreza na dohodak na način da se manje i prosječne plaće oporezuju nešto niže, a natprosječne nešto više. Ta preraspodjela ne bi imala većih fiskalnih učinaka, a Milanoviću je potrebna da bi pokazao socijalnu osjetljivost i brigu za slabije.
ima li jos koja drzava clanica eu , osim madjarske visi pdv od nas ?