Naslovnica Biznis TOP 505

505 najjačih: Mali vuku naprijed, veliki se još oporavljaju

Prihodi najjačih kompanija porasli su za 6,5 posto, brže nego nacionalni BDP, a slična dinamka očekuje se i ove godine.
29. kolovoza 2019. u 13:57 3 komentara 3380 prikaza
Fasimon, Peruško i Tedeschi
Foto: PIXSELL

Dobra energija koju je nogometna reprezentacija sa Svjetskog nogometnog prvenstva lani donijela u Hrvatsku i napunila je optimizmom i samopouzdanjem nije zaobišla ni hrvatski korporativni vrh. Neki su, poput industrije piva, vidno popravili svoju “krvnu” sliku, no gledaju li se konačni rezultati za prošlu godinu, 505 najvećih kompanija s Bisnodeove liste uspjelo je pojačati ukupne prihode.

Zgrada Agrokora Dražen Klarić Domaći korporativni sektor u postagrokorskoj eri

U odnosu na prethodnu godinu u apsolutnim iznosima prihodi su im porasli 22 milijarde kuna, na 362 milijardi, za 6,5 posto. Rasli su, dakle, brže nego nacionalni BDP, a prvi podaci o poslovanju tvrtki koje su izlistane na burzi uglavnom hrane očekivanja da se i ove godine nastavi gospodarski dinamizam. U odnosu na proteklu godinu, poslovanje u ovoj godini odvija se i u daleko izazovnijem okruženju, stalnim najavama nove recesije kod naših glavnih trgovinskih partnera, te u uvjetima sve nategnutijih odnosa i prijetnji novim trgovinskim ratovima globalnih sila.

O mogućem novom usporavanju naši gospodarstvenici još ne govore, no i prošla globalna ekonomska kriza zahvatila nas je nešto kasnije nego druge i duže smo se izvlačili iz nje. Tek smo sada nadomak razini gospodarskog rasta iz vremena prije izbivanja krize, pri čemu mnogi veliki poduzetnici s liste 505 još uvijek ne “žanju” ni blizu rezultate kakve su imali prije desetak godina. 
Primjer je i najveća hrvatska kompanija Ina, koja je zaustavila negativan trend iz posljednjih godina i drugu godinu za redom bilježi rast prihoda, (za 20 posto u 2018.), ali su u apsolutnim brojkama još uvijek daleko od pretkriznih iznosa. Oni su joj danas za gotovo pet milijardi kuna manji nego 2008.

Ina zgrada | Autor : Robert Anić/PIXSELL Foto: Robert Anić/PIXSELL

Slično je i s drugorangiranim Konzumom, kojeg nakon dvije godine ponovno imamo uključenog na ljestvicu najvećih 505, s koje je izbivao kao i ostale članice koncerna Agrokor, koje tijekom krize i usuglašavanja nagodbe vjerovnika nisu predavale financijska izvješća Fini. Netom prije kraha i odlaska Ivice Todorića iz Agrokora, nagađalo se hoće li Konzum preteći Inu na rang ljestvici najvećih i preuzeti joj prvo mjesto, no lanjski rezultati pokazuju da to više nije realno. Prilike su se u međuvremenu promijenile, krizu u Konzumu iskoristili su drugi veliki trgovci i uzeli mu dobar zalogaj na tržištu i Konzum više ne diše za vratom Ini kao prije par godina. Da bi, pak, prešao vlastiti rezultat iz 2008. našem najvećem trgovačkom lancu trebat će još 3,2 milijarde kuna više prihoda nego što ih je ostvario lani.

Konkurencija, a pogotovo Lidl i Spaar, u tom su intervalu i nekoliko puta povećali svoje rezultate. Lidl je tako 2008. imao prihod od 0,96 milijardi kuna, a lani 4,52 milijarde, dok je Spaar s 1,17 milijardi podigao prihode do 5,17 milijardi u prošloj godini.


Sam vrh najnovije ljestvice u odnosu na prethodnu karakteriziraju dvije veće promjene, Pliva je posustala i sa 6. pozicije se spustila na 11., a Crodux derivati dva Ivana Čermaka probio se s 12. na 7. mjesto. Plivin se rezultat usko povezuje sa stanjem na njezinom glavnom tržištu SAD-u, a u Croduxu svom rastu zaslugu daju nastavku širenja mreže benzinskih servisa, koja ih sada broji 87. Čermakova tvrtka provela je i preuzimanje zadarskog Tankerkomerca, na čijem prostoru u marini Crodux priprema veliki ulagački projekt, a prezentacija je najavljena nakon završetka turističke sezone. Croduxov fokus, naravno, ostaju trgovina naftom i plinom. 


Ivan Čermak - Crodux derivati dva s prihodom od 5,36 milijardi kuna probili su se s 12. na 7 mjesto ljestvice 505 | Autor : Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Iznimno propulzivan na Bisnodeovoj listi proteklih godina bio je PPD, koji i dalje bilježi porast, a osim na core business posvećeni su i reorganizaciji Petrokemije, u kojoj su u partnerstvu s Inom, glavni dioničari. Petrokemija je, pak, nastavila i lani silazno na listi, a usporedi li se s 2008., (kada je ujedno imala za trećinu manje prihode u odnosu na prethodnu godinu), kutinski proizvođač još uvijek ostvaruje za milijardu kuna manje prihoda. Ona je u prošloj godini bila i jedan od najvećih gubitaša, uz Uljanik Brodogradilište.

Ta je tvrtka ujedno i jedina iz ugasle pulske brodograđevne grupacije koja je predala godišnje financijsko izvješće za prošlu godinu, a s tek 242 milijuna kuna prihoda oni su devet puta manji nego na početku krize. No, taj pad započeo je prije nekoliko godina, kada je ugovaranje gradnji preuzela majka, Uljanik d.d., a Uljaniku Brodogradilište prepustila “mrvice”, kroz podugovore za izvođenje poslova. 
U svakom slučaju, energetika i maloprodaja i dalje dominiraju među najvećim hrvatskim kompanijama.

vodice, more, nekretnine NAJBRŽE RASTUĆI Građevinac i trgovci ribom najviše uzletjeli, nekretinski sektor ponovno u fokusu


Iz te skupine napredovali su i ovaj put iznadprosječno Petrol i Spaar i progurali se još više prema vrhu na ukupnoj listi. HT, tradicionalno jedan od pet najvećih poduzetnika, lani je nešto stao, dok je glavni konkurent, bivši Vip, današnji A1 u koji je integriran i Metronet, rastao. Prihodovno, HT je gotovo duplo jači od A1, no gledaju li se podaci iz 2008. oba glavna telekomunikacijska igrača još uvijek “kaskaju”. 


Jedna od tvrtki koja nominalno ima izuzetno snažan pad, od 40 posto, je najveće javno poduzeće u vlasništvu lokalnih jedinica vlasti Zagrebački holding. Ta promjena odraz je lani provedenog izdvajanja iz sustava velikih tvrtki gubitaša ZET-a i Zagrebačkog velesajma, čiji je odlazak vidljiv i na broju zaposlenih, koji je pao za 42 posto, kao i kroz 90-postotni rast dobiti. Zbog fizičkog smanjenja Holdinga spustio se i na rang-ljestvici s 14. na 26. mjesto. 
Industrijski sektor ukupno gledajući sporo se oporavljao proteklih godina, a ove godine prema zadnjim podacima i usporava, no uz različite oscilacije po pojedinim djelatnostima, što je primjetno i kroz rezultate koje su u proteklom razdoblju ostvarivali najveći u tim branšama.

Zagrebački holding | Autor : Dalibor Urukalovic/PIXSELL Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Uz Plivu, u farmaceutskoj proizvodnji slabili su i Belupo, kao i JGL. U duhanskom biznisu s padom je nastavio TDR, uz istodobno bolji plasman Philip Morrisa. A taj trend još je izrazitiji gledaju li se brojke iz 2008. godine. U jednoj od propulzivnijih djelatnosti posljednjeg desetljeća, odlaganju otpada i reciklaži, među najvećima je lani primjetan prekid rasta, izuzev kod najvećeg među njima, zagrebačke tvrtke Ce-Za-R, koja je i lani “grabila naprijed” skokom od 34 posto, iako manjim nego prethodne godine. Rast je vidljiv i među najvećim metalcima, posebice kod tvrtki Aluflexpack Novi, HS Produkta i sisačke željezare ABS, koja je i jedan od rekordera po skoku na ovoj listi. S njom u društvu je i Nexe Ivana Ergovića, koji se vraća među najveće prihodaše nakon provedenog predstečajnog postupka. 


Gotovo sve što je vezano uz automobile lani bilježi porast. Od 37 trgovaca automobilima samo je njih šest imalo pad prihoda u prošloj godini, dok su se neki poput Auto centra Šibenik visokim rastom ubacili na listu 505. Tri su trgovca imali i prihode veće od milijarde kuna (Porsche Croatia, Porsche Inter auto i Renault Nissan Hrvatska). Nastavak rasta prihoda s druge strane je među “milijardere” lani doveo i solinski Ad Plastik. Ovaj proizvođač dijelova za automobilsku industriju lani je imao i rekordnu dobit, a brojke su rekordne ne samo na razini matičnog društva, nego i cijele grupe. Polovicom prošle godine postali su i vlasnik mađarske tvrtke Tisza Automotive, proizvođača plastičnih komponenti koja je dobavljač Suzukijeve tvornice u Mađarskoj, a kupci su im i Volkswagen i Bentley. Solinska kompanija rijetka je koja se može pohvaliti i da njezini prihodi rastu osjetno više nego u sektoru.

Izvoznici IZVOZNICI Ina uvjerljiva, iznenadili Brodosplit i sisačka Željezara

Europsko tržište novoregistriranih automobila lani je imalo stagnaciju, plus od samo 0,1 posto, a Ad Plastik rast od 21,8 posto, a slično je i na ruskom tržištu, gdje je broj novoregistriranih automobila bio osjetno veći i gdje se tržište oporavlja. Orijentacija na ta dva tržišta po riječima predsjednika Uprave Marinka Došena pokazuje se ispravnom jer i u prvom dijelu ove godine rezultati bilježe pozitivan predznak.


U sektoru prometa u onom kopnenom većina velikih kompanija imala je veće prihode, izuzev HŽ Cargoa, a rekorder u rastu su Autoceste Rijeka-Zagreb, koje su u 2018. popravile pad iz prethodne godine i premašile dotad rekordnu 2016. godinu, te Bina-Istra koja je također ostvarila dosad najveći rezultat u ubranim prihodima. Naravno, s 26-postotnim povećanjem HAC je za sve ostale nedodirljiv. 
Uzlet su imale i tvrtke iz zračnog prometa, a iznimka od ovog trenda među rangiranima u 505 su Croatia airlines, te morska luka u Pločama i Atlantska plovidba. 


HAC | Autor : Žarko Bašić/Pixsell Foto: Žarko Bašić/Pixsell

Bisnodeova lista najvećih kompanija pokazuje i da u turizmu, koji generalno raste, dominiraju mali “igrači”, jer se među 505 nalazi tek 16 hotelijera, dva manje nego godinu ranije, a popravlja se situacija s agencijama, kojih je sada u društvu najvećih kompanija ukupno šest, duplo više nego lani. 
No, takav odnos je i na generalnoj gospodarskoj sceni - mali se snažnije razvijaju i vuku naprijed.

A da se veliki još uvijek oporavljaju možda najbolje pokazuje slika o broju onih koji ostvaruju više od milijardu kuna godišnje. U 2017. kompanijskih “milijardera” bilo je 65, godinu ranije 60, a na najnovijoj listi broj im se povećao na 70. Međutim, vratimo li se unatrag, u prve godine krize, vidimo da su najveći još uvijek “okrznuti” i još se nisu vratili na tadašnje vrijednosti. Naime, 2009. u klubu milijardera bilo ih je 90, a 2008. čak 102! 
Ne čudi stoga što ovih dana vidimo napeto gledanje domaćih industrijalaca prema Njemačkoj, najjačem europskom gospodarstvu i svom glavnom tržištu. Ono što je mučilo do sada i naše gospodarstvenike, manjak radne snage, u Njemačkoj više nije glavna briga za njihov rast, nego je to pad potražnje.

Trendovi iz Njemačke zasad najviše zabrinjavaju hrvatsku drvnu industriju, sektor koji je i prošlu veliku recesiju prvi osjetio na svojoj koži. Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, kaže da su prvi znaci stagnacije zabilježeni krajem prošle godine, a iako rezultati u prvom dijelu godine gledani kroz statistiku industrijske proizvodnje namještaja daju tračak nade da bi i ova godina mogla biti progresivna, Kavran dodaje da oni ni kod samih proizvođača namještaja ne stvaraju euforiju. Toga je još manje među tvrtkama koje se bave preradom drva, koje već bilježe stagnaciju, pa i blagi pad (0,5% u prvoj polovici godine). Prerada drva još uvijek čini veći dio izvoza ovog sektora, a proteklih sedam godina bilježi dvoznamenkasti rast proizvodnje i rasla je neusporedivo brže od proizvodnje namještaja.

Svaka od ovih proizvodnji ima svoje specifičnosti, no u obje su vrlo suzdržani oko očekivanja za drugi dio godine. S obzirom koliko se dugo oporavlja ukupan industrijski dio gospodarstva, jasno je da se svi nadaju da se, unatoč signalima u svim glavnim europski tržištima, ipak neće dogoditi točka zaokreta prema novoj krizi.

 

 

 

 

 

Čak pet sportskih kladionica na listi 505 najboljih

I u biznisu treba naravno imati i ponešto sreće. A na nju se u Hrvatskoj još uvijek podosta računa, što svjedoče i rezultati sportskih kladionica, djelatnosti koja konstantno bilježi rast. Na najnovijoj listi najvećih 505 hrvatskih kompanija pet ih zauzima solidne pozicije. Lider među igrama na sreću je SuperSport s prihodom od 708 milijuna kuna, a s 33-postotnim rastom približava mu se Hattrick-PSK, koji je uprihodio 38 milijuna kuna manje. Ove dvije kuće pretekle su Hrvatsku lutriju, iako i državni priređivač igara na sreću bilježi rast. Još su iz ove branše u društvo najvećih ušli tvrtka Interigre, koja je istina iskazala i popriličan gubitak, te International Evona iz Stobreča. Pred krizu Hrvatska lutrija bila je neprikosnoveni lider, a među 505-ticom je bio još jedino SuperSport, čiji su današnji prihodi veći nego su u prije deset godina ostvarile obje tvrtke zajedno.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • ali.p:

    Zasto novinari na portalima sa .hr domenom toliko nevole nista hrvatsko? Citirat cu tekst: "krizu u Konzumu iskoristili su drugi veliki trgovci i uzeli mu dobar zalogaj na tržištu i Konzum više ne diše za vratom Ini kao prije par ... prikaži još! godina" , zatim novinar kaze kako su najvise Lidl i Spar najvise... A cinjenica je slijdeca, da unatoc krizi i svim medijskim manipulacijama , Konzumov prihod raste (navodi sa 2008, od tadasnjeg konzuma na ovoj ljestvici imate tri trvrtke, roto-dinamic i velpro centar koje zajedno imaju 2,5 mlrd prihoda... to je veleprodajni posao koji je prije bio unutar pravne osobe konzum), dakle raste im prihod a toliki je prihod da ova dva Lidl i Spar(kupio Billu) kad se zbroje sva ta tri jos uvijek nemaju prihod kao Konzum ! E to se nemoze izcitati iz teksta autora! A to je cinjenica, toliko o tome koliko mu pusu za vratom, uz sav negativan PR koji je vec godinama prisutan

  • KomentatorEU:

    Na koji način su ove firme najjače ? Ja koliko visim samo po prometu jer trećina ih ima pad prihoda a to uvijek nosi i druge negativne činjenice kao otpuštanja smanjenja plaća i sl..