U sklopu javnog poziva za sufinanciranje kupnje električnih vozila, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sutra je ujutro trebao početi zaprimati prijave za novu rundu dodjele poticaja za kupnju električnih vozila. No, kako će se ove godine prijave građana zaprimati isključivo elektroničkim putem, potrebna su dodatna testiranja tog sustava. Stoga je Fond početak zaprimanja prijava pomaknuo s 21. na 28. listopada 2026. godine u 9 sati. Svi ostali uvjeti Javnog poziva ostaju nepromijenjeni. Građanima će na raspolaganju biti poticaji za kupnju električnih vozila u iznosu do 9000 eura. Ukupno je osigurano 20 milijuna eura te se očekuje kako će se tim budžetom sufinancirati nabava oko 3000 novih električnih vozila. Konkretno, za automobile vrijedne do 35 tisuća eura s PDV-om građani će moći dobiti do devet tisuća eura poticaja, dok će za one skuplje od 35 tisuća eura dobiti do sedam tisuća. U oba slučaja Fond će pokriti najviše 40 posto cijene vozila, dok električni automobili skuplji od 62.500 eura s PDV-om neće biti prihvatljivi za ovo sufinanciranje. Za električne mopede, motocikle, tricikle i četverocikle kategorija L1 - L7 moći će se dobiti do 2500 eura, odnosno najviše 40 posto vrijednosti vozila, pod uvjetom da je cijena vozila do 35 tisuća eura s PDV-om.
Podsjetimo, BYD je u Hrvatskoj vodeći po broju novoregistriranih automobila. Također, BYD Dolphin Surf najprodavaniji je pojedinačni električni model u Hrvatskoj u tom razdoblju. Po podacima Promocije plus, u prvih devet mjeseci ove godine novoregistrirano je čak 740 novi BYD električnih automobila. Tesla je druga, ali s osjetno manjim brojem vozila - 383 u devet mjeseci. Slijede Mazda (149), Hyundai (146), BMW (130)... Pogledamo li rezultate posljednje runde poticaja, koja je 2025. bila objavljena za tvrtke i obrtnike, čak 31,9 posto zahtjeva odnosilo se na neki od BYD modela. Gotovo svaka treća prijava. Na drugom mjestu i tu je bila Tesla, s 10-postotnim udjelom u ukupnom broju zahtjeva. Za Hyundai je zahtjev za poticaj podnijelo 5,4 posto potencijalnih kupaca električnih automobila. Tada je Fond zaprimio zahtjeve za sufinanciranje ukupno 2860 vozila.
Zaprimanje prijava za sufinanciranje električnih vozila svake godine izazove velik interes javnosti, kako onih koji žele uskočiti u vlak e-mobilnosti, tako i onih koji još uvijek promišljaju o zabludama vezanima za električne automobile. U nastavku izdvajamo pet najčešćih.
1. Baterija se mora zamijeniti nakon nekoliko godina
Pogonska baterija nije uvećana baterija mobitela koja će nakon tri ili četiri godine naglo otkazati. Njezin kapacitet postupno opada, ali to ne znači da je automatski treba zamijeniti. Dobar pokazatelj očekivanog vijeka baterije jamstvo je proizvođača. Uzmemo li za primjer najprodavaniju marku električnih automobila u Hrvatskoj, BYD, on za Blade bateriju daje jamstvo od osam godina ili 250.000 kilometara, uz najmanje 70 posto preostalog kapaciteta. Nakon višegodišnjeg korištenja, baterija ima nešto manji korisni kapacitet pa auto ima nešto kraći doseg. Analize stvarnih vozila pokazuju prosječnu degradaciju od približno 1,8 do 2,3 posto godišnje.
2. Električni automobil nije siguran na kiši ni u autopraonici
Ovo je jedna od smješnijih zabluda! Da, električni automobil ima bateriju, ali ona mu zaista nije prepreka u normalnoj vožnji, pa bilo to i po lošijem vremenu. Visokonaponska baterija, priključci i vodovi zaštićeni su i izolirani, objašnjava Prometna abeceda, pa se automobil normalno vozi po kiši i pere u autopraonici. Vrijede razumna pravila: ne voziti kroz duboku vodu, ne koristiti oštećen kabel za punjenje te prije pranja zatvoriti poklopac priključka.
3. Doseg nije dovoljan za svakodnevni život
Doseg može biti problem ako vozač odabere automobil koji ne odgovara njegovim navikama. No, svakodnevne vožnje većinom čine odlasci na posao, u školu i trgovinu te kraće gradske relacije. Današnji električni automobili takve potrebe mogu pokriti danima bez punjenja. Najprodavaniji električni automobil u Hrvatskoj, Dolphin Surf, u Boost izvedbi s 43,2 kWh baterijom u gradskim uvjetima deklarirano između dva punjenja prelazi do 507 km, a u mješovitom ritmu vožnje do 322 km. S manjom baterijom doseg mu je 356 odnosno 220 km. I dalje i više nego dovoljno da prosječan vozač na punjač treba tek svaki četvrti dan. Ipak, na stvarni rezultat utječu brzina, temperatura, grijanje, klima-uređaj i stil vožnje, baš kao što uvjeti utječu na potrošnju benzinca.
4. Punjenje električnog automobila traje satima
Može trajati satima, ali ne mora. Može biti gnjavaža, ali ne mora. Ovisi o tome gdje i kada punite automobil. Punjenje kod kuće traje par sati, ali ono se uglavnom obavlja noću, dok spavate. Tada automobil ionako stoji. Brze DC punionice služe kraćim zaustavljanjima na putovanju. Na njima se automobili većinom mogu napuniti od 10 do 80 posto za oko 30 minuta. Posljednjih dvadesetak posto puni se sporije radi zaštite baterije pa se na putovanju obično ne čeka da se baterija automobila napuni „do vrha”.
5. Električni automobili lako se zapale
Dostupni podaci ne potvrđuju da se električni automobili zapale češće od benzinskih i dizelskih. Istina je da požar pogonske baterije zahtijeva drukčiji pristup vatrogasaca, može dugo trajati i postoji mogućnost ponovnog zapaljenja. Zato konstrukcija baterije, njezina kemija, hlađenje i elektronički nadzor imaju veliku sigurnosnu ulogu. Nije svejedno kakvu bateriju automobil koristi. Neki su proizvođači na području baterija već daleko odmaknuli.
Otvori KEKS Pay
Zašto porezni obveznici moraju sufinancirati nečiji auto? Ne kužim to. Ako Vlada želi poticati električna vozila nek stavi PDV na 5% ili neka ga ukine. U tom slučaju uvjeti su jednaki za svakoga.