Prošle se godine u Hrvatskoj komuniciralo tri puta više u pokretnoj nego u nepokretnoj mreži, pri čemu se u pokretnoj mreži razgovaralo 8.591 milijuna minuta, a u nepokretnoj tek 2.748 milijuna minuta. Broj SMS poruka u 2014. godini pao je za 8 posto u odnosu na 2013., a poslano je ukupno 3.203 milijuna poruka. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku i HAKOM-a koje iznosi Ekonomski institut, Zagreb u novom broju publikacije Sektorske analize „Telekomunikacije“.
Analiza pokazuje kako se nastavlja trend smanjenja telefoniranja u nepokretnoj mreži, dok dalje blago raste korištenje usluga u pokretnoj. Većina komunikacije odnosi se na unutarnji promet, čak 96 posto ukupnog prometa u nepokretnoj i 99 posto u pokretnoj mreži. Trajanje poziva u roamingu je poraslo i kod poziva hrvatskih korisnika u međunarodnim mrežama, ali i kod poziva stranaca u domaćim mrežama. Telefonske usluge pokretne mreže na početku 2015. koristilo je 4.395.557 korisnika, u čemu su dominirali privatni korisnici bez pretplatničkog odnosa. Najviše je pao broj poslovnih korisnika, kojih je u prvom tromjesečju 2015. godine bilo 16 posto manje nego u prvom tromjesečju 2014.
Operator s najvećim udjelom i dalje ostaje HT s 47 posto broja korisnika u pokretnoj mreži, a VIPnetov udio u prvom tromjesečju ove godine bio je 35 posto, dok je TELE2 imao udio od Zabilježen je i pad prihoda od pružanja telefonskih usluga u prvom tromjesečju 2015., pa je prihod od nepokretne mreže pao za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U pokretnoj mreži pad je još i veći i iznosi 26 posto u uspoređivanom razdoblju.
Smanjenje korištenja usluga u obje mreže moguće je u određenoj mjeri objasniti zamjenskim internetskim uslugama i OTT uslugama, omogućenim razvojem Interneta kao i pametnih Po visini ukupnih prihoda, deset vodećih telekomunikacijskih poduzeća u Hrvatskoj su HT, VIPnet, TELE2, OT-OPTIMA TELEKOM, ISKON INTERNET, METRONET TELEKOMUNIKACIJE, H1 TELEKOM, ODAŠILJAČI I VEZE, Nokia SolutionsandNetworks i VIPnet usluge. Njihovi ukupni prihodi u 2014., prema podacima objavljenim u Poslovnoj Hrvatskoj, iznosili su 12,4 milijarde kuna, što je pad od 1 posto u odnosu na 2013. Međutim, bruto dobit deset vodećih poduzeća na međugodišnjoj je razini porasla za 4,8 posto i iznosila je 1,5 milijardi kuna. Na 100 kuna prihoda vodeća telekomunikacijska poduzeća ostvaruju u prosjeku 12,11 kuna bruto dobiti.
„I dok telefonske usluge u pokretnoj i nepokretnoj mreži uglavnom bilježe negativne trendove, usluga širokopojasnog pristupa Internetu bilježi pozitivne trendove. Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u prvom tromjesečju 2015. u odnosu na isto razdoblje u 2014. narastao je za 6 posto, pri čemu veći dio rasta otpada na priključke preko pokretnih mreža nego preko nepokretnih mreža“ - istaknula je dr. sc. Ljiljana Božić iz Ekonomskog instituta, Zagreb.
Broj privatnih korisnika koji koriste Internet putem pokretnih mreža rastao je nešto više (8 posto) nego broj poslovnih korisnika (7 posto). Stoga su u prvom tromjesečju 2015. rasli i prihodi od Interneta za 29 posto u odnosu na isto razdoblje u 2014., a osobito su snažno narasli prihodi od pristupa Internetu preko mobilnih mreža i to za čak 85 posto te su se skoro izjednačili s prihodima od Interneta preko fiksnih mreža.
Pozitivni trendovi u pristupu širokopojasnom Internetu svakako su dobrodošli uzme li se u obzir dostizanje ciljeva Digitalne agende za Europu. Ljiljana Božić u analizi ističe: „Važno je analizirati koliko trendovi u Hrvatskoj idu u smjeru ostvarivanja ciljeva iz Digitalne agende za Europu, jedne od glavnih inicijativa predviđenih strategijom Europa 2020. Prema izvještaju Europske komisije Broadband Coverage in Europe 2013 u Hrvatskoj je pokrivenost mrežama nove generacije u 2013. dosegla 33 posto, dok je godinu ranije bila 19 posto. Ostvaren je napredak u razvoju mreža nove generacije, ali Hrvatska tek treba dostići prosjek EU-a koji iznosi 62 posto te razviti mrežu nove generacije u ruralnim područjima, gdje je ona sada na gotovo zanemarivoj razini.“
U Hrvatskoj je u siječnju 2014. manje od 5 posto svih korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu koristilo mreže nove generacije. U srpnju 2014. godine u Hrvatskoj je 22 posto stanovništva koristilo širokopojasni Internet u nepokretnoj mreži. Prosjek EU-a u tom je razdoblju bio 31 posto. Hrvatska je tako jedna od 18 zemalja s ispodprosječnom stopom penetracije širokopojasnog Interneta u nepokretnoj mreži. Ipak, u širokopojasnom pristupu Internetu putem mobilne mreže Hrvatska je sa 68 posto aktivnih korisnika malo iznad prosjeka EU-a (66,7 posto).
Hrvatska je po mnogim pokazateljima ispod prosjeka EU-a. Prema ukupnom indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2015. (DESI 2015) Hrvatska je na 24. mjestu zemalja EU-a. Širokopojasni pristup Internetu putem nepokretne mreže dostupan je za 97 posto kućanstava. Međutim, širokopojasnom Internetu pristupa njih tek 61 posto. Po brzom pristupu Internetu Hrvatska zauzima zadnje mjesto, a činjenica da je Internet nove generacije dostupan tek trećini kućanstava Hrvatske svrstava nas na 26. mjesto. Cijene koje se plaćaju za pristup Internetu kao i cijene paketa usluga među najvišima su u Uniji, s obzirom na kupovnu moć hrvatskih građana.
Valjda se razgovaralo 8 milijardi i 591 milijun minuta!