Veleposlanica Kraljevine Maroka u Republici Hrvatskoj, gđa. Nour El Houda Marrakchi, istaknuta je diplomatkinja koja svojim radom i angažmanom uvelike doprinosi jačanju odnosa između Maroka i Hrvatske. Njezin mandat u Zagrebu označava razdoblje intenzivnog međusobnog razumijevanja, suradnje i kulturne razmjene između dvije zemlje. U intervjuu s veleposlanicom, razgovaramo o ključnim temama, od političkih i gospodarskih odnosa, do kulturnih veza koje povezuju Maroko i Hrvatsku. Ova prilika omogućuje uvid u ulogu žene u diplomaciji te perspektivu Maroka na regionalne i globalne izazove.
Kako se osjećate u Zagrebu?
Zagreb je fascinantan grad, bogat povijesti, kulturom i gastronomijom. Njegova kombinacija povijesne arhitekture i modernog urbanog života, uz živahne tržnice i šarmantne ulice, daje mu jedinstvenu atmosferu—mješavinu srednjoeuropske elegancije i suvremene energije.
Gdje voliti ići u Zagrebu? Kina, kazališta, restorani…
Otkrila sam ljepotu Zagreba istražujući njegove najbolje kulturne znamenitosti. Zagreb je također poznat po svojim muzejima u kojima sam mogla istraživati kulturno i povijesno blago Hrvatske: Muzej grada Zagreba, Arheološki muzej, Povijesni muzej i Muzej naivne umjetnosti.
Zagreb je također pun kazališta koja su me uputila na kreativnost hrvatske kazališne scene: Hrvatsko narodno kazalište, Teatar ITD, ZeKaeM. Također sam prisustvovala brojnim koncertima u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a posebno uživam u operi.
Zagreb je grad sajmova i konferencija, te sam često imala priliku posjetiti ih.
Posebno bih istaknula lokalnu gastronomiju Zagreba kao raskrižje svih hrvatskih regionalnih kuhinja: austro-ugarska baština snažno je prisutna, kao i mediteranska kuhinja, koju sam imala priliku doživjeti u renomiranim restoranima, ali i kušajući visokokvalitetne sezonske lokalne proizvode s tržnica. U isto vrijeme, grad nudi jedinstvenu atmosferu u kojoj je spoj tradicije i modernog načina života prisutan na svakom koraku.
Što vam se najviše sviđa u hrvatskoj kuhinji?
Hrvatska kuhinja fascinira svojom raznolikošću, koja je oblikovana utjecajem različitih regija i susjednih zemalja.
Ono što posebno cijenim jest bogatstvo okusa i ravnoteža između tradicije i svježine lokalnih sastojaka. Svaka regija ima svoju kulinarsku prepoznatljivost, što gastronomsko iskustvo čini još uzbudljivijim. S druge strane, unutrašnje regije poput Slavonije i Zagreba karakteriziraju jela koja su pod utjecajem srednjoeuropske kuhinje. Ovdje ćete pronaći ukusna jela poput ćevapa, kulena i sarme, koja nude bogate okuse i utješne teksture. Posebno cijenim način na koji ova jela odražavaju ravnotežu između tradicije i inovacije, s receptima koji se prenose kroz generacije, dok istovremeno prihvaćaju moderne kulinarske tehnike.
Maroko je poznat po svojoj kuhinji. Postoji li interes za otvaranje marokanskih restorana u Hrvatskoj?
Da, otvaranje marokanskih restorana u Hrvatskoj moglo bi imati značajan potencijal i izazvati interes iz nekoliko razloga. Prvo, globalna prepoznatljivost marokanske kuhinje koja je međunarodno poznata po bogatstvu okusa, rafiniranom korištenju začina i jedinstvenoj ravnoteži između slatkog i slanog. Drugi razlog je ograničena dostupnost marokanske kuhinje u Hrvatskoj jer trenutačno postoji samo nekoliko marokanskih restorana, što ovu kuhinju čini neiskorištenom nišom na kulinarskom tržištu. Treći razlog leži u kulturnim sličnostima između marokanske i hrvatske kuhinje. Naime, obje kuhinje naglašavaju jela koja se polako kuhaju, zajedničke tradicije objedovanja i ljubav prema začinima i aromatičnim biljem. Na kraju, marokanska kulinarska baština mogla bi predstavljati turističku i komercijalnu priliku, privlačeći ljubitelje hrane i turiste koji žele iskusiti nova gastronomska iskustva.
Idemo sada na teže teme. Kako ocjenjujete trenutne odnose između Maroka i Hrvatske?
Odnosi između Kraljevine Maroka i Republike Hrvatske dugogodišnji su i kontinuirano se jačaju od otvaranja marokanskog veleposlanstva u Zagrebu 2013. godine. Sljedećeg lipnja naše će dvije zemlje obilježiti 33 godine diplomatskih odnosa. Hrvatska i Maroko njeguju prijateljske odnose i unaprijeđenu suradnju, kako bilateralno, tako i multilateralno. Potpisano je nekoliko sporazuma o suradnji u raznim područjima, uključujući politiku, gospodarstvo i društvena pitanja. Naše dvije zemlje teže daljnjem jačanju tih veza i proširenju područja partnerstva.
Koji su glavni prioriteti marokanske diplomacije u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe?
Godina 2024. predstavlja ključnu prekretnicu za marokansku diplomaciju, potvrđujući ulogu Kraljevine na međunarodnoj sceni. Pod vodstvom kralja Mohammeda VI., Maroko se etablirao kao nezaobilazan akter u političkoj, ekonomskoj i strateškoj sferi.
Jedan od glavnih prioriteta ostaje obrana vitalnih interesa, s naglaskom na pitanje Marokanske Sahare. Tijekom proteklih godina, međunarodna podrška marokanskom planu autonomije značajno je porasla. Rezolucija 2756 iz 2024. dodatno je potvrdila njegovu legitimnost u skladu s rezolucijama UN-a od 2007. godine.
Drugi ključni cilj je jačanje strateških partnerstava s Hrvatskom, BiH i regijom. Maroko je pouzdan partner Europskoj uniji, a Hrvatska, kao članica EU-a, igra važnu ulogu u jačanju veza između Afrike, Europe i arapskog svijeta. U tom kontekstu, intenzivirane su gospodarske razmjene u sektorima energetske tranzicije, infrastrukture, održive poljoprivrede i turizma.
Turistička suradnja s Hrvatskom od posebnog je značaja. Turizam čini oko 25% hrvatskog BDP-a, dok je Maroko 2024. godine dosegao rekordnih 17,4 milijuna turista, što je 20% više nego prethodne godine. Sektor sada čini oko 7% marokanskog BDP-a, zajedno s poljoprivredom i autoindustrijom.
Kulturna diplomacija igra ključnu ulogu u jačanju bilateralnih odnosa. Maroko i Hrvatska potpisali su sporazum o kulturnom partnerstvu 2007., a suradnja uključuje festivale, književne manifestacije, film i kazalište. Planirano je proširenje kulturnih aktivnosti kako bi se dodatno osnažili odnosi dviju zemalja.
Sport je još jedno važno područje suradnje. Maroko se etablirao kao ključni akter sportske diplomacije i domaćin Afričkog kupa nacija 2025., kao i suorganizator SP-a 2030. s Španjolskom i Portugalom. Hrvatska, poznata po uspjesima u nogometu, rukometu i vaterpolu, predstavlja idealnog partnera za razmjenu stručnosti i jačanje sportskih veza.
Zaključno, 2024. godina dodatno učvršćuje Maroko kao ključnog međunarodnog aktera, s naglaskom na regionalnu stabilnost, ekonomski razvoj i kulturnu suradnju.
Kako ocjenjujete dosadašnju političku suradnju između Maroka i Hrvatske te koje konkretne korake vidite kao ključne za njezino daljnje jačanje, posebice u kontekstu zajedničkih sigurnosnih izazova i euro-mediteranske suradnje?
Maroko i Hrvatska snažni su partneri koji dijele zajedničke interese i sličnu viziju, kako na globalnoj, tako i na regionalnoj razini. Dvije zemlje redovito održavaju konzultacije putem bilateralnih sastanaka na visokoj razini, posjeta parlamentarnih delegacija te sudjelovanja u međunarodnim forumima. Trenutni globalni kontekst zahtijeva jaču suradnju između naših dviju zemalja i, šire gledano, naših dvaju kontinenata – Afrike i Europe – unutar euro-mediteranskog prostora. Ova suradnja ključna je za pronalaženje zajedničkih rješenja za globalne izazove, posebice u borbi protiv terorizma, kriminala i nezakonitih migracija. Maroko ima ključnu ulogu kao stabilizacijski stup u euro-afričkoj regiji, kao i u regijama Sahare i Sahela. Ovu ulogu međunarodna zajednica široko prepoznaje kao središnji element u globalnoj borbi protiv terorizma. Kroz svoju politiku mirnog susjedstva, duboko ukorijenjene afričke veze i predanost razvoju i prosperitetu cijelog kontinenta – osobito putem Kraljevske inicijative za Atlantsku regiju, koja promiče gospodarsku integraciju između država Sahela i atlantskih obalnih zemalja – Maroko se pozicionira ne samo kao jamac mira i stabilnosti u regiji, već i kao važan akter u današnjoj geopolitičkoj dinamici. Stoga je ključno dodatno učvrstiti naše partnerstvo i pokazati snažnu predanost novoj eri višedimenzionalne strateške suradnje između Maroka i Hrvatske.
Kako hrvatsko članstvo u EU doprinosi jačanju strateškog partnerstva između Maroka i Europske unije te na kojim područjima vidite najveći potencijal za daljnju suradnju?
Čvrsto strateško partnerstvo između Maroka i Europske unije (EU) nastavlja napredovati na temelju međusobnog povjerenja, zajedničkih interesa i zajedničkih vrijednosti. Unatoč pokušajima opstrukcije, odnosi između Rabata i Bruxellesa razvijaju se i jačaju, posebno u okviru Europske politike susjedstva.
Ovo partnerstvo dosegnulo je dosad neviđenu razinu u jačanju industrijske i ekonomske otpornosti, razvoju novih industrijskih vrijednosnih lanaca, učvršćivanju zajedničkih klimatskih ciljeva te širenju suradnje u različitim područjima.
U listopadu 2024. godine EU je ponovno potvrdila svoju predanost partnerstvu s Marokom, posebno u sektoru ribarstva, nakon odluke Suda Europske unije (CJEU) o suspenziji sporazuma između EU-a i Maroka o ribarstvu i poljoprivredi.
Hrvatska je, zajedno s ostalim državama članicama EU-a, ponovila svoju podršku nastavku „strateškog partnerstva” s Marokom u svim područjima suradnje između Kraljevine i EU-a.
Koji sektori marokanske ekonomije imaju najveći potencijal za jačanje trgovinske razmjene s Hrvatskom, te na koji način bi se mogla unaprijediti suradnja u područjima energetike, pomorstva i infrastrukture?
Odnosi između Maroka i Hrvatske dio su šireg okvira suradnje između Maroka i EU-a, koji olakšava trgovinsku razmjenu i sektorsku suradnju. Hrvatska, članica EU-a od 2013., koristi ovaj okvir za jačanje bilateralnih odnosa u trgovini, energiji, industriji i infrastrukturi. Ekonomska suradnja postupno raste, osobito nakon potpisivanja tri sporazuma 2019. godine o globalnom partnerstvu, turizmu i zdravstvu. Iako je trgovinska razmjena skromna, obje zemlje traže prilike za jačanje odnosa, s naglaskom na strateške sektore. Obnovljiva energija ključno je područje suradnje. Maroko se pozicionira kao lider energetske tranzicije s projektima poput solarnog kompleksa Noor Ouarzazate i vjetroelektrana u Tarfayi i Mideltu. Zemlja ulaže u zeleni vodik, osobito u regiji Guelmim-Oued Noun. Hrvatska, s vlastitim ulaganjima u zelenu energiju, može surađivati s Marokom unutar EU-Maroko Zelenog partnerstva, pokrenutog 2022., koje potiče tehnološki prijenos i europske investicije. Maroko razvija i plinsku infrastrukturu. Projekt plinovoda Maroko-Nigerija, koji prolazi kroz 13 afričkih zemalja, povezat će regiju s europskim tržištem, nudeći prilike za investicije, uključujući i Hrvatsku. Nadalje, Maroko razvija kapacitete za ukapljeni prirodni plin (LNG) s poljem Tendrara, planirajući povećanje proizvodnje na 40 milijuna kubičnih stopa dnevno. Hrvatska, sa svojim LNG terminalom na Krku, može pridonijeti stručnošću u transportu i skladištenju plina. Pomorska industrija još je jedno obećavajuće područje. Hrvatska bi mogla surađivati s Marokom u brodogradnji i razvoju pomorskih klastera, osobito u južnim pokrajinama. Ključni projekt u regiji je Atlantska luka Dakhla, s investicijom većom od 1,2 milijarde eura, koja ima za cilj povezivanje Subsaharske Afrike s Europom i Amerikama. Maroko već posjeduje luku Tanger Med, vodeću u Africi i Sredozemlju, što otvara nove prilike za suradnju. Ova raznolika područja, poduprta velikim infrastrukturnim projektima, potvrđuju predanost Maroka jačanju odnosa s Hrvatskom i maksimalnom iskorištavanju međusobnih potencijala.
Glavni problem EU-a danas je ilegalna migracija. Kako ocjenjujete učinkovitost marokanske migracijske politike u kontekstu suradnje s EU-om te koji su glavni izazovi u upravljanju migracijskim tokovima između Afrike i Europe?
Maroko se već dugi niz godina posvećuje upravljanju migracijskim tokovima, provodeći humanističku, sveobuhvatnu i pragmatičnu politiku. Pod vodstvom Njegovog Veličanstva kralja Mohammeda VI., vođe Afričke unije za migracije, Kraljevina promiče urednu mobilnost temeljenu na poštivanju ljudskih prava, uzimajući u obzir interese država. Prema podacima iz posljednjeg izvještaja Ujedinjenih naroda o migracijama za 2024. godinu, udio afričkih migranata na globalnoj razini ostaje relativno skroman, čineći oko 14% ukupnih migracija – manje u usporedbi s migracijskim tokovima iz Azije ili Latinske Amerike. Također, intra-afrička migracija znatno nadmašuje migraciju prema Europi ili drugim kontinentima, s oko 40,6 milijuna Afrikanaca koji žive izvan svoje matične zemlje. Od tog broja, 53% ostaje unutar Afrike, dok 47% migrira na druge kontinente, ponajviše u Europu. Iako migracija iz Afrike prema Europi često privlači veliku medijsku pozornost, ona čini samo 23% ukupnog broja afričkih migranata u svijetu. Maroko se profilirao kao pouzdan partner europskim i afričkim zemljama zahvaljujući svojoj migracijskoj politici utemeljenoj na solidarnosti, s naglaskom na zaštiti prava migranata, osobito onih iz Subsaharske Afrike. Ova strategija obuhvaća tri ključna aspekta:
a) Nacionalna razina – Od 2013. godine, Nacionalna strategija za migracije i azil (SNIA) omogućuje integraciju migranata u marokansko društvo pružanjem pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i zapošljavanju.
b) Međunarodna razina – Kao osnivač Rabatskog procesa, Maroko je bio domaćin Konferencije u Marakešu 2018. godine, na kojoj je usvojen Globalni pakt za sigurnu, urednu i redovnu migraciju.
c) Regionalna razina – Maroko igra ključnu ulogu u regionalnim dijalozima, uključujući organizaciju Međuvladine konferencije o migracijama u Africi 2018. godine, koja je okupila više od 50 zemalja radi jačanja suradnje na ovom području.
Kao lider Afričke unije za migracije, kralj Mohammed VI. inicirao je razvoj Afričke agende za migracije i osnovao Afrički opservatorij za migracije (OAM) u Rabatu, koji je službeno otvoren 2020. godine.
Koji su konkretni rezultati Maroka u borbi protiv ilegalnih migracija u posljednjih nekoliko godina, posebno u kontekstu suradnje s Europskom unijom?
U 2024. godini marokanske vlasti spriječile su više od 78.000 pokušaja ilegalnih migracija, spasile gotovo 18.645 migranata na moru i omogućile dobrovoljan povratak više od 6.000 migranata. Također, u posljednjih pet godina razbijeno je više od 1.332 mreže za trgovinu ljudima. Suradnja između Maroka i Europske unije traje već 60 godina, a dodatno je ojačana Sporazumom o pridruživanju iz 1996. godine i dodjelom naprednog statusa 2008. godine. Partnerstvo obuhvaća ključna strateška područja, uključujući sigurnost, energiju, okoliš, istraživanje, obrazovanje i upravljanje migracijama. U okviru unaprijeđenog partnerstva u migracijama, Maroko i EU blisko surađuju u borbi protiv ilegalnih migracija, pri čemu financijska i logistička potpora EU-a pomaže jačanju marokanskih sigurnosnih kapaciteta i modernizaciji infrastrukture za nadzor granica. Osim sigurnosnih mjera, suradnja promiče integraciju migranata kroz pristup zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Ova strategija osigurava ravnotežu između kontrole granica i zaštite migranata, naglašavajući zajedničku odgovornost i poštivanje temeljnih prava. Maroko je uspostavio pravni okvir za migracije i azil, temeljen na načelima ljudskih prava i međunarodnim ugovorima koje je ratificirao. Nacionalna strategija za imigraciju i azil (SNIA) strukturirana je oko sedam ključnih područja, uključujući olakšavanje pristupa osnovnim pravima migrantima, poput obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zdravstvene skrbi, stanovanja i socijalne pomoći te unaprjeđenje upravljanja migracijskim tokovima uz poštivanje ljudskih prava, uključujući regulaciju legalnih migracija (za studente, radnike i investitore) te borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima. Ove reforme omogućile su regularizaciju statusa više od 50.000 migranata, čime su dobili boravišne i radne dozvole. Također, Maroko je domaćin više od 12.000 studenata iz Subsaharske Afrike na svojim sveučilištima, pri čemu većina koristi stipendije.
Kako Maroko pristupa pitanju povratka migranata iz Europe koji nemaju pravo na azil, te koji su ključni izazovi u vezi s tim procesom?
Povratak migranata iz Europe predstavlja složeno pitanje s političkim, pravnim, humanitarnim i diplomatskim aspektima. Ključna komponenta tog procesa je sklapanje sporazuma o ponovnom prijemu između Europske unije i zemalja podrijetla migranata, kako bi povratak bio u skladu s međunarodnim pravom. Maroko, kao tranzitna i prijemna zemlja, zauzima uravnotežen pristup, fokusirajući se na fer suradnju s EU-om koja obuhvaća gospodarski razvoj, sigurnost i borbu protiv trgovine ljudima. Međutim, pritisak na afričke zemlje, uključujući Maroko, da prihvate veći broj migranata vraćenih iz Europe, postavlja ozbiljne izazove, jer bi to zahtijevalo značajna ulaganja u infrastrukturu, što stvara logističke i financijske zabrinutosti za mnoge afričke zemlje.
U kojoj mjeri klimatske promjene doprinose povećanju migracija iz Sjeverne Afrike prema Europi, te koje su ključne ekonomske i socijalne posljedice tog fenomena?
Klimatske promjene i globalno zagrijavanje ključni su pokretači migracija, ne samo iz Sjeverne Afrike prema Europi, već i unutar same Afrike. Suprotno popularnom mišljenju, većina afričkih migracija događa se unutar kontinenta. Prema podacima Svjetske banke, do 2050. godine gotovo 216 milijuna ljudi u zemljama u razvoju moglo bi biti prisiljeno migrirati unutar svojih zemalja zbog klimatskih promjena, uključujući oko 19 milijuna u Sjevernoj Africi.
Ljudska cijena klimatskih promjena posebno je ozbiljna za ranjive populacije, koje su često najmanje odgovorne za to. Ovo naglašava potrebu za međunarodnom solidarnošću jer su klimatske promjene globalna odgovornost koja zahtijeva prevenciju kriznih migracija na unutarnjoj i međunarodnoj razini. Potrebna su hitna i koordinirana djelovanja: Smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG), prvenstveno uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem šuma.Poticanje zelenog, otpornog i uključivog razvoja kako bi se ublažile migracije izazvane klimatskim promjenama.
Maroko je 2016. godine bio domaćin COP22 u Marrakechu, potvrđujući svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena i jačanju međunarodne suradnje u stvaranju stabilnih životnih uvjeta.Na nacionalnoj razini, Maroko je usvojio ambicioznu strategiju za smanjenje emisija GHG i promicanje obnovljivih izvora energije. Zemlja je provela velike projekte obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu elektranu Noor I, II i III u Ouarzazateu i Noor Midelt. Maroko trenutno proizvodi 40% svoje električne energije iz obnovljivih izvora, a cilj mu je doseći 52% do 2030. godine.
Kako su odnosi Maroka s Izraelom, koji su obnovljeni 2020. godine, utjecali na regionalnu stabilnost?
Maroko je obnovio odnose s Izraelom u prosincu 2020. godine kroz trostrani sporazum s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj sporazum je formaliziran zajedničkom deklaracijom, koja je također potvrda Marokove stalne predanosti palestinskom pitanju i očuvanju posebnog statusa Jeruzalema. Maroko, uz svoje duboke veze s marokanskom židovskom zajednicom širom svijeta, igra ključnu povijesnu ulogu u promicanju mira na Bliskom istoku. Kralj Mohammed VI. predsjedava Odborom za Al-Quds, koji je posvećen očuvanju arapsko-muslimanskog identiteta Jeruzalema. Ovaj potez također dodatno osnažuje kulturne i obiteljske veze između Maroka i više od milijun Izraelaca marokanskog podrijetla, čime se povećava regionalna suradnja, no izaziva i raznolike reakcije unutar šireg arapskog svijeta, što može utjecati na stabilnost u regiji.
Koji su glavni izazovi s kojima se Maroko suočava u borbi protiv terorizma u regiji, i kako je zemlja uspjela postati ključni sigurnosni akter u Sjevernoj Africi i Sahel-Saharskoj regiji?
Maroko igra ključnu ulogu u borbi protiv terorizma u Sjevernoj Africi i Sahel-Saharskoj regiji suočenoj s džihadističkim prijetnjama i transnacionalnim kriminalom. Zemlja je usvojila proaktivan pristup koji kombinira sigurnosnu suradnju, vjersko vođenje i izgradnju kapaciteta za svoje afričke partnere. Pored toga, Maroko se suočava s etničkim separatizmom, nesigurnostima na granicama i ekonomskim padom koji prijete stabilnosti regije, potičući migraciju prema Europi. Od terorističkih napada 2003. godine, Maroko je implementirao sveobuhvatan strateški pristup protiv ekstremizma, koji uključuje promoviranje umjerene forme islama temeljenog na Malikijevoj sunitskoj školi. Kao ključni član G5 Sahel i Afričke unije, Maroko usko surađuje na jačanju regionalne sigurnosti. Marokova sigurnosna stručnost prepoznata je od Interpola, koji je Kraljevinu izabrao za potpredsjednika za Afriku. Maroko aktivno surađuje sa svojim afričkim partnerima kroz obuku, razmjenu obavještajnih podataka i tehničku pomoć. Rabat je domaćin međunarodnih konferencija o borbi protiv terorizma, a Rabatski proces promovira regiju kao zonu mira i stabilnosti. Kralj Mohammed VI. vidi atlantsku afričku regiju kao prostor zajedničke prosperitetnosti, s naglaskom na borbu protiv terorizma i transnacionalnog kriminala. Zemlja također ulaže u industriju dronova za nadzor i borbu protiv terorizma, čime doprinosi sigurnosti cijelog kontinenta. Svojom stručnošću i predanošću, Maroko se etablirao kao ključni sigurnosni akter u Africi.
Kako Maroko vidi budućnost Zapadne Sahare i koja je njegova perspektiva na političko rješenje ovog regionalnog spora, s obzirom na rastuću međunarodnu podršku za prijedlog autonomije unutar okvira marokanske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti?
Mislite li na Marokansku Saharu? Želim pojasniti da danas, unutar Ujedinjenih naroda, rastuća i višestruka međunarodna podrška Marokovu prijedlogu autonomije za Saharu, kao i njegovoj nacionalnoj suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti, predstavlja neosporivu stvarnost. Pod vođstvom Njegovog Veličanstva kralja Mohammeda VI. i uz podršku aktivne i proaktivne diplomacije, ovaj inovativni i dosljedni momentum jača Marokova legitimna prava i nepokolebljivu suverenost nad cijelim njegovim teritorijem, uključujući Saharu. To također potvrđuje nepopravljivost političkog rješenja ovog regionalnog spora, isključivo temeljenog na planu autonomije u okviru Marokove nacionalne suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Također želim naglasiti da približno 110 država članica UN-a, uključujući dva stalna člana Vijeća sigurnosti UN-a (Sjedinjene Američke Države i Francusku), priznaje marokansku suverenost nad Saharom. Dodatno, 19 članica Europske unije, brojne zemlje iz Afrike, Azije, Latinske Amerike i Arapskog svijeta, kao i različite regionalne i subregionalne organizacije, izrazile su jasnu i nedvosmislenu podršku Marokovom planu autonomije. U svojoj Rezoluciji 2756, Vijeće sigurnosti UN-a postavilo je marokanski prijedlog autonomije kao jedinu i isključivu osnovu za pregovaranje političkog rješenja ovog regionalnog spora u okviru Marokove suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Ova nova rezolucija, već 17. godinu zaredom, ponovno je potvrdila premoć prijedloga autonomije, prepoznajući ga kao ozbiljan i vjerodostojan napor, te pozivajući izvršno tijelo UN-a da uzme u obzir međunarodni momentum u korist Marokovog plana autonomije, koji nastavlja stjecati sve veću globalnu podršku. Ovo nedvosmisleno odobrenje također su ponovile brojne zemlje, regionalne skupine i podnositelji peticija koji su govorili na Četvrtom odboru Opće skupštine UN-a, podržavajući politički proces i pozdravljajući Marokove iskrene i ozbiljne napore, utjelovljene u planu autonomije. Slično tome, u prosincu 2024. godine, Opća skupština UN-a ponovno je potvrdila svoju podršku političkom procesu koji isključivo vodi UN za rješavanje regionalnog spora o Marokanskoj Sahari, u okviru rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a od 2007. godine. Značajno je da ova rezolucija, kao i prethodne koje je usvojila Opća skupština UN-a i Vijeće sigurnosti UN-a tijekom više od dva desetljeća, ne spominje referendum, prijedlog koji je konačno odbijen od strane glavnog tajnika UN-a i upravnih tijela UN-a. Marokova diplomatska postignuća u vezi s pitanjem Sahare odražavaju inovativni pristup, vođen nepokolebljivim zalaganjem Njegovog Veličanstva Kralja za svete principe suverenosti i pravde.
Kako ocjenjujete ulogu Maroka u afričkoj politici i njegovu suradnju s Afričkom unijom, posebice u kontekstu regionalne stabilnosti i ekonomskih integracija?
Od svoje neovisnosti 1956. godine, Maroko je aktivno podržavao afričko oslobođenje i razvoj, osobito kroz Casablanca grupu i Organizaciju afričkog jedinstva (OAU). Danas, pod vodstvom kralja Mohammeda VI., Maroko provodi stratešku viziju za Afriku, prilagođavajući se geopolitičkim promjenama.
Maroko je odigrao ključnu ulogu u Vijeću za mir i sigurnost Afričke unije 2024. godine i predvodi velike projekte poput plinovoda Nigeria-Maroko, koji će povezati 13 zapadnoafričkih zemalja s Europom. Procijenjen na 26 milijardi dolara, ovaj projekt potaknut će pristup energiji, industrijalizaciju i regionalnu ekonomsku integraciju.
Ova inicijativa ističe Marokovu predanost afričkom razvoju, njegovu atlantsku orijentaciju i posvećenost suradnji među zemljama juga za nastalu Afriku. Maroko ponovo potvrđuje svoju predanost kolektivnoj afričkoj akciji, posvećujući se plemenitim ciljevima kontinenta i vitalnim interesima njegovih građana.
Na summitu Afričke unije (AU) u veljači 2025. raspravljalo se o glavnim pitanjima poput mira i sigurnosti, kontinentalne integracije, sigurnosti zdravlja i klimatskih promjena, kao i obnovi vodstva Komisije AU. Zanimljivo, dnevni red ove sjednice obilježen je izostankom pitanja Marokanskog Sahare, što potvrđuje fokus AU na konkretne i hitne prioritete, izbjegavajući političke manipulacije.
Kao i prethodnih godina, sudjelovanje Maroka bilo je prepoznatljivo po visokom doprinosu strateškim sastancima i događanjima. Kraljevina je posebno sudjelovala u sastanku Vijeća za mir i sigurnost AU, gdje je predložila i osigurala jednoglasnu usvajanje humanitarnog primirja u Sudanu tijekom svetog mjeseca Ramazana, osiguravajući nesmetan pristup humanitarnoj pomoći. Također, na sastanku na visokoj razini o financiranju zdravstva, Maroko je najavio značajan doprinos u jačanju sigurnosti zdravlja na cijelom kontinentu.
Od povratka u AU prije osam godina, Maroko, pod vodstvom Njegovog Veličanstva Kralja Mohammeda VI., uspostavio se kao ključni igrač i vjerodostojni partner unutar organizacije. Njegova proaktivna vizija široko je prepoznata, osobito kroz njegovo imenovanje 2018. godine kao lidera Afričke unije za migracije i uspostavu Afričkog opservatorija migracija u Rabatu. Također, kraljevske inicijative o klimi, pokrenute 2016. godine tijekom Afričkog akcijskog summita, i dalje služe kao model afričkim narodima koji teže održivoj klimatskoj otpornosti.
Maroko je također dvaput izabran u Vijeće za mir i sigurnost AU (2018.-2020. i 2022.-2025.), predsjedajući ovim strateškim tijelom tri puta. Pod njegovim vodstvom pojavile su se inovativne i konkretne inicijative, poput Tangierske deklaracije o miru, sigurnosti i razvoju, koju je AU jednoglasno usvojila. Ova inicijativa ojačala je integrirani pristup sigurnosnim izazovima Afrike mobiliziranjem država članica, financijskih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
Nadalje, Maroko je implementirao specijalizirani program obuke za promatrače izbora AU, pridonoseći jačanju demokratskih procesa diljem kontinenta. Predanost Kraljevine također se ogleda u prisutnosti visoko kvalificiranih marokanskih stručnjaka unutar struktura Komisije AU, koji obnašaju ključne strateške pozicije poput generalnog direktora Komisije.
Maroko je također preuzeo predsjedništvo i potpredsjedništvo nekoliko tijela i odbora AU, uključujući Specijalizirani tehnički odbor za ekonomska pitanja i onaj za javnu službu, lokalne vlasti, urbani razvoj i decentralizaciju. Također je predsjedao pododborom za ekonomska pitanja i bio potpredsjednik pododbora za okolišna pitanja.
Kao povijesni član afričkog institucionalnog okvira i osnivač AU, Maroko će nastaviti svoje odlučne napore za unapređenje učinkovite pan-afričke suradnje i jačanje upravljanja. Njegovo djelovanje ima za cilj pojačati glas Afrike na međunarodnoj pozornici i staviti interese afričkih građana u središte kontinentalne agende, u skladu s Kraljevskom vizijom ujedinjene, stabilne i prosperitetne Afrike.
Kako Maroko uspijeva održati uravnotežene ekonomske i vojne odnose s Kinom i Rusijom, unatoč globalnim geopolitičkim napetostima, i na koji način to utječe na njegovu diplomaciju i vanjsku politiku?
Maroko slijedi diplomatski pristup koji se temelji na ravnoteži, diversifikaciji partnerstava i konstruktivnoj neutralnosti u međunarodnim pitanjima. Ova politika naglašava poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta država, mirno rješavanje sukoba te odbacivanje upotrebe sile.
U skladu s tom strategijom, Maroko održava uravnotežene odnose s mnogim globalnim akterima, uključujući Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju, Kinu, Japan, Rusiju, kao i arapske i afričke zemlje. Odnosi s Kinom i Rusijom odražavaju ovu dinamiku, s posebnim naglaskom na ekonomsku i stratešku suradnju.
Bilateralni odnosi između Maroka i Kine značajno su porasli u posljednjim godinama, osobito s pristupanjem Maroka kineskoj inicijativi "Pojas i put", koja ima za cilj jačanje trgovine i razvoja infrastrukture diljem svijeta, uključujući Afriku. Danas je Kina jedan od glavnih trgovinskih partnera Maroka. Maroko izvozi poljoprivredne proizvode, fosfate i kemikalije u Kinu, dok Kina opskrbljuje Maroko proizvedenom robom i tehnologijom. Suradnja u ulaganjima također je intenzivirana, s kineskim financiranjem velikih infrastrukturnih projekata u prometu, stanogradnji i obnovljivim izvorima energije. Kineske tvrtke također igraju ključnu ulogu u gradnji luka i druge strateške infrastrukture.
Iako vojna suradnja između Maroka i Kine nije toliko razvijena kao s nekim drugim partnerima, poput SAD-a ili Francuske, uključuje razmjenu obuka i prijenos tehnologije. Također, turistički sektor brzo raste, s značajnim porastom kineskih posjetitelja u Maroku, potaknutim izuzećima od viza i inicijativama kulturne razmjene.
Što se tiče Rusije, odnosi Maroka s Rusijom slijede sličan obrazac, temeljen na konstruktivnom dijalogu i značajnoj gospodarskoj razmjeni. Rusija opskrbljuje Maroko energetskim resursima, dok Maroko izvozi poljoprivredne proizvode, osobito citruse i prerađenu hranu. Obje zemlje također istražuju suradnju u poljoprivredi, infrastrukturi, tehnologiji, obrazovanju i turizmu.
Vojna suradnja između Maroka i Rusije postoji, ali je ograničena u usporedbi s partnerstvima Maroka sa zapadnim saveznicima. Neki prošli sporazumi su potpisani, uglavnom fokusirani na razmjenu stručnosti. Međutim, ta suradnja ostaje sekundarna u odnosu na strateške veze Maroka s drugim globalnim silama.
Odnosi Maroka s Kinom i Rusijom primarno su ekonomski. Iako trgovina s Kinom i dalje raste zbog njezina globalnog gospodarskog utjecaja, odnosi Maroka s Rusijom i dalje se fokusiraju na trgovinsku razmjenu, a ne na velike investicije.
Kako Maroko koristi domaćinstvo međunarodnih sportskih događanja, poput FIFA Svjetskog prvenstva 2030. godine, kao strategiju za jačanje svog međunarodnog utjecaja, promociju kulturnog naslijeđa te poticanje ekonomskog rasta i diplomacije?
Domaćinstvo međunarodnih sportskih događanja, uključujući FIFA Svjetsko prvenstvo 2030. godine, ključno je strateško sredstvo marokanske diplomacije. Ako Maroko suorganizira ovaj turnir, potvrdit će svoju sposobnost organiziranja velikih globalnih događanja i ojačati svoj međunarodni utjecaj.
Svjetsko prvenstvo 2030. godine nije samo sportski događaj, već odražava nacionalnu viziju koju vodi Njegovo Veličanstvo Kralj, naglašavajući održiva ulaganja i ujedinjeni nacionalni napor da Maroko pozicionira kao globalnog lidera u sportskoj diplomaciji.
Suorganiziranjem s Španjolskom i Portugalom, Maroko će povećati svoj međunarodni status, potaknuti turizam i prikazati svoje bogato kulturno naslijeđe. Ovaj događaj također će privući ulaganja i potaknuti ekonomski rast u različitim sektorima.
Maroko je već dokazao svoju sposobnost organiziranja velikih međunarodnih turnira, poput FIFA Svjetskog klupskog prvenstva, čime je ojačao svoje diplomatske veze diljem svijeta. Osim sporta, Svjetsko prvenstvo 2030. godine bit će katalizator za marokanske ekonomske i diplomatske ambicije, ostavljajući trajnu baštinu za Afriku i arapski svijet.
Kako Maroko jača prava žena i jednakost u društvu, te koje su ključne reforme koje je pokrenuo kralj Mohammed VI u tom smjeru?
Njegovo Veličanstvo kralj Mohammed VI postavio je jednakost spolova kao strateški prioritet, temeljen na uvjerenju da je to temeljno ljudsko pravo, pravna obveza i ključni pokretač socio-ekonomskog razvoja. Od njegova pristupanja prijestolju, postignut je značajan pravni napredak, uključujući donošenje Obiteljskog zakona 2004. godine, koji trenutno prolazi kroz velike reforme, te usvajanje Ustava 2011. godine, koji jamči ženska prava u smislu jednakosti i pariteta, zabranjuje nasilje, podržava primat međunarodnih konvencija ratificiranih od strane Maroka i obvezuje usklađivanje nacionalnih zakona s tim konvencijama i Ustavom. Tijekom 2022. godine pokrenuta je reforma Obiteljskog zakona ("Moudawana") koju je inicirao Njegovo Veličanstvo kralj Mohammed VI. Ova reforma otvorila je nacionalnu raspravu u koju su uključeni različiti društveni akteri. Proces razmatra obiteljska pitanja u svim njihovim aspektima, potičući konstruktivnu razmjenu prijedloga reformi prije nego što se zakonski formuliraju.
Koje su najvažnije kulturne vrijednosti Maroka koje pomažu u razumijevanju zemlje?
Maroko je zemlja bogate povijesti koja je oblikovana kontinuiranim kulturnim, vjerskim i etničkim razmjenama među različitim narodima, uključujući muslimane, kršćane, Židove, Arape, Berbere, Europljane i Afrikance. Geografski smješten na raskrižju dvaju kontinenata, Maroko je postao središte interkulturne razmjene, spajajući Istok i Zapad te povezujući različite civilizacije. Ove kulturne interakcije odražavaju se i u Ustavu Maroka, koji ističe vrijednosti poput otvorenosti, umjerenosti, tolerancije i međusobnog dijaloga među svim kulturama i civilizacijama širom svijeta. Ove vrijednosti nisu samo teoretske, već su duboko ukorijenjene u svakodnevnom životu, tradiciji, arhitekturi, kuhinji i povijesnoj baštini zemlje. Ovisno o tome kako pristupimo Maroku, možemo uistinu doživjeti ove vrijednosti iz prve ruke, čime se omogućuje bolje razumijevanje i povezanost s ovom fascinantnom zemljom. Pozivam vas da posjetite Maroko kako biste uistinu doživjeli sve ove aspekte iz prve ruke.
GALERIJA Pogledajte kako Zelenski napušta Bijelu kuću nakon neviđene svađe s Donaldom Trumpom