Prosječna plaća je 1353 eura, u ovoj profesiji više nema tko raditi: 'Težak je to posao, i fizički i psihički'

Nema tko raditi – pravda se prodavačica na "delikatesama" trgovine u zagrebačkom Travnom, odjelu koji podrazumijeva toploteku s gotovim, pečenim proizvodima i salatama, ali i salame i sir za narezivanje. Ali samo do 14 sati! U nedostatku radne snage, kupci se nakon tog vremena mogu poslužiti pakiranim delikatesama iz frižidera, piše u svježe nalijepljenoj poruci, a tko se ne snalazi po trgovini, teško da će ikoga od drugih radnika dočekati. Uz djelatnicu na delikatesama, umirovljenicu na pola radnog vremena, zatekli smo tek studenticu koja radi na blagajni, dok u obližnjem, nedavno obnovljenom dućanu 'konkurencije', studentica na regularnoj blagajni opslužuje i još tri samoposlužne s kojih svako malo netko zove za pomoć. Kruh je u oba dućana zapakiran li u vitrinama, jedino što se po ovom drugom, nešto većem, primijete i razbacana kolica s neposloženom robom koja priječe put do polica, a nerijetko i strani radnici koji je slažu, nezainteresirani za kupca koji čeka iza njihovih leđa.

Oglasi u izlozima kako se traže radnici gotovo su pravilo – i ne samo u Zagrebu, a tko još misli kako će u supermarketu ili hipermarketu bolje proći – i tu su delikatese sa sve kraćim vremenom, dok u mesnicama u popodnevnoj smjeni odavno nema mesara ili je svježe meso na pultu već izbačeno iz ponude. Stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza kaže kako je, što se tiče 'svježih' odjela, trend da oni budu samoposlužni (npr. pekarstvo, plitice s mesom, voće i povrće) ili da osim mesnice sve salame i sirevi budu u unaprijed pripremljenim pakiranjima, što smanjuje potrebu za djelatnicima na tim odjelima.

– Prave mesnice nemaju smisla ako u njima ne radi stručni mesar koji zna perfektno narezati meso i sve ostale detalje tog zanata, tako da se problem rješava samoposluživanjem i preformuliranjem layouta trgovina, te orijentacijom kupaca na specijalizirane mesnice – kaže Munjiza prema kojemu u ovome trenutku nema velikih manjkova trgovaca u kvantiteti koliko u kvaliteti stručnih i iskusnih radnika kojih uvijek fali, a to se danas nadoknađuje čak i redefiniranjem radnog vremena pojedinih trgovina i zatvaranjem nerentabilnih. Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić kaže kako je teško reći koliko danas u trgovinama točno nedostaje radnika, no svi se poslodavci na to žale i natječaji su kontinuirano otvoreni. Na portalu MojPosao trenutačno je, doznajemo, aktivno 400 oglasa za radnike u trgovini, traži ih čak 258 različitih poslodavaca.

- Optimalno bi bilo, primjerice, da poslodavci imaju 100 radnika, a zapravo ih radi 70 – objašnjava. Tih 70 sada radi za stotinu što je jako loše jer rade puno, više nego bi trebali raditi i troše se, pa nije čudno što su u trgovini velike fluktuacije ljudi. Ili u kratko vrijeme promijene i 4-5 trgovaca u potrazi za boljim uvjetima, a puno je i onih koji odrade svega 5-6 dana u toj djelatnosti i jednostavno se više ne pojave na poslu. - Težak je to posao – i fizički i psihički. Ostaje se duže, radi duže, a umjesto da se to novčano stimulira rade se i neujednačeni rasporedi rada prema opsegu posla, jedan dan kraće, drugi duže, što je loše i za zaposlene i za trgovinu uopće – tvrdi naša sugovornica. A trgovina, koja je po broju radnika pretekla prerađivačku industriju, i dalje je potplaćena. Prosječna neto plaća je oko 1353 eura, a u maloprodaji je ona u studenom 2025. iznosila 1235 eura, što je povećanje od oko 10%. No veliki dio radnika u sektoru i dalje radi za plaću tek nešto veću od minimalca, s novim ugovorima za oko 1075 eura, zaključuje. Na upit Večernjeg lista koliko im radnika trenutačno nedostaje, koliko će ih trebati u 'sezoni', mogu li strani radnici zamijeniti domaće i slično, ni od trgovaca nismo dobili precizan odgovor.

Iz Kauflanda odgovaraju kako ne bilježe veća odstupanja u odnosu na uobičajenu dinamiku zapošljavanja. – Naš primarni fokus u ovom razdoblju je zapošljavanje novih kolega za potrebe poslovnice koju ove godine otvaramo na Krku. U ljetnim sezonama svake godine bilježimo povećan opseg posla, pa tako i ovaj put tražimo nešto veći broj ljudi, no ne očekujemo značajniji rast zapošljavanja u odnosu na ranija razdoblja niti potrebu za dodatnim mjerama u zapošljavanju – odgovaraju iz Kauflanda. Iz Konzuma tvrde kako su s više od 10.000 zaposlenika najveći poslodavac unutar Fortenova grupe i u Hrvatskoj te se, kao i cijelo tržište, suočavaju s nedostatkom radne snage, što se u određenim situacijama može odraziti i na organizaciju rada pojedinih odjela u prodavaonicama, uz prilagodbu lokalnim okolnostima i potrebama kupaca. – Upravo zato snažan fokus stavljamo na kontinuirano poboljšanje radnih uvjeta i dugoročna ulaganja u zaposlenike. U posljednjih pet godina u primanja zaposlenika uložili smo ukupno 100 milijuna eura, a novi Kolektivni ugovor, koji je na snazi od početka ove godine, donosi dodatni paket vrijedan 25 milijuna eura. Kako bismo odgovorili na izazove tržišta rada, zapošljavamo i radnike iz inozemstva, koje uključujemo kroz edukaciju, mentorstvo i integraciju u našu radnu kulturu – kazali su.

I Studenac kontinuirano zapošljava djelatnike u trgovinama, a uoči i tijekom turističke sezone zaposlit će oko tisuću sezonaca, poručuju iz tog maloprodajnog lanca. I oni ulažu i u strane radnike, njihove mesnice, toploteke i delikatese i dalje pružaju uslugu kupcima tijekom cijelog radnog vremena, jedino što se priprema hrane na gastro odjelu priprema do 14 sati, kako bi se smanjile količine otpisa i osiguralo odgovorno upravljanje svježim proizvodima. – Naš je cilj osigurati kontinuiranu dostupnost svježih proizvoda i usluge posluživanja, uz organizaciju rada koja omogućuje kvalitetnu uslugu kupcima i optimalnu operativnu učinkovitost u svim trgovinama – kazali su. Martin Evačić, čelnik Udruge trgovine HUP-a, kaže kako u trgovini u Hrvatskoj radi oko 220.000 radnika. Ranije ih je u prosjeku nedostajalo desetak posto od ukupno zaposlenih, a sada je ta brojka nešto manja. A manje ih i treba jer se smanjuju delikatese, povećava "zid s hladnim lancem", uvodi više samoposlužnih blagajni. I kruh je više-manje samoposlužni, skraćuje se radno vrijeme kroz zimu, optimiziraju poslovni procesi, a samo zbog neradnih nedjelja potražnja za radnicima manje je 5%, čime se djelomično nadoknađuje manjak koji je prisutan, objašnjava. I dalje je problem radna snaga u velikih gradovima, Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Rijeci, Bjelovaru..., no došlo je i puno ljudi u Hrvatsku, stranih radnika – i to najviše u građevinu, turizam i trgovinu, gdje ih je možda i 25% – tako da on nije izražen kao nekad.

– Mislim da su se ozbiljni na vrijeme pobrinuli za radnu snagu – zaključuje Evačić. Iz Udruženja trgovine pri HGK kažu kako je manjak radne snage izazov u svim radno intenzivnim i uslužnim djelatnostima. – Kad je riječ o sektoru trgovine, tržište rada intenzivnije je u vrijeme turističke sezone te su tada potrebe za radnicima izraženije u trgovinama, ali u distributivno-logističkim kapacitetima. Nakon ulaska u Schengen i nove prometne koridore, Hrvatska je postala važan logistički centar i upravo u ovom segmentu zapošljava se najveći broj stranih radnika – ističu kao i da podaci MUP-a

pokazuju da su dozvole za boravak i rad stranim radnicima izdane u najvećem broju u djelatnostima ugostiteljstva i turizma, graditeljstva, industrije i prometa i veza te trgovine. Tako je u trgovini u 2025. godini bilo zaposleno 8601 stranih radnika, dok ih je u 2024. radilo 7925. Izazovi manjka radne snage rješavaju se, domeću, i zapošljavanjem umirovljenika. U trgovini na pola radnog vremena radi 5836 zaposlenih korisnika mirovina, što je najviše od svih drugih djelatnosti. – Problem nedostatka radnika u trgovini u narednim godinama ublažit će se značajnijom primjenom novih tehnologija, uključujući samonaplatne blagajne i uvođenje umjetne inteligencije, kao i sustava automatizacije pojedinih poslovnih procesa, pogotovo u potpornim službama poslovanja. Ovaj proces je već započeo, a snažnija primjena novih tehnologija, posebno korištenja umjetne inteligencije, intenzivirat će se u godinama koje dolaze – kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Kad je riječ o izazovima manjka mesara na tržištu, za ovo zanimanje, nažalost, ne postoji veliki interes mladih. – Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u program mesar/mesarica u 2025. godini na razini Hrvatske bila su upisana 74 učenika/učenice. Primjerice, u Gradu Zagrebu je ovaj program pohađalo samo osam učenika, niti jedan u Primorsko-goranskoj županiji, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo četiri. U program za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje mesar/ica, ukupno je na razini Hrvatske u 2024. bilo upisano svega 98 učenika. No potrošači su s pravom ljutiti, žale se, a to nije boljka samo trgovina 'špecerajem', kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

– Radnika nigdje nema dovoljno, pogotovo u većim centrima, nervozni su i ljutiti ako ih se uopće išta pita, izrabljivani su i opterećeni. U velikim centrima reći će vam da tražite njihove kolege s nekih drugih odjela, kojih nema na vidiku, a većina kioska Tiska popodne ne radi jer nema radnika. Potrošačima, kako u trgovini, tako i u restoranu i kafiću, smeta i što moraju razgovarati engleskim jezikom da bi ih se razumjelo. A tek će u sezoni biti 'veselo' – kaže Knežević. Na upit mogu li strani radnici zamijeniti domaće, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kaže kako je, prema podacima MUP-a, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine izdano ukupno 170.723 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u turizmu i ugostiteljstvu (52.858), građevinarstvu (52.776), industriji (24.479), prometu i vezama (13.039) te trgovini (8601). – Od ukupnog broja dozvola, 80.365 izdano je za novozapošljavanje, 70.275 za produljenje postojećih dozvola, a 20.083 za sezonske radnike. To je manje nego 2024. godine, kada je

izdano 206.529 dozvola za boravak i rad – ističe. Objašnjava kako je u Hrvatskoj posljednjih godina zabilježen snažan rast zaposlenosti, dok je stopa nezaposlenosti pala na oko 4,2 %, što je među nižim stopama u EU. Istodobno se bilježi rast gospodarske aktivnosti i proizvodnje u prerađivačkoj industriji. U takvim uvjetima, uz nepovoljna demografska kretanja i iseljavanje mladih radnika nakon otvaranja tržišta rada EU, hrvatsko gospodarstvo se trajno suočava s nedostatkom radne snage. – Kako domaće radne snage nema dovoljno ili nije zainteresirana za rad u sektorima s relativno nižim plaćama, poslodavci su prisiljeni zapošljavati strane radnike kako bi mogli normalno obavljati

djelatnost. Nedostatak kvalificirane radne snage pritom postaje jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika proizvodnje – napominje Blažić. U prošlosti se manjak radne snage uglavnom nadoknađivao radnicima iz susjednih zemalja, dok danas sve veći broj radnika dolazi iz azijskih zemalja poput Filipina, Nepala i Indije. S obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva, gdje najveći broj zaposlenih radi u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te turizmu i ugostiteljstvu, upravo u tim sektorima nedostatak radnika najviše dolazi do izražaja. – Kako je prehrambena industrija najveći poslodavac unutar prerađivačke industrije s udjelom 20% i u tom sektoru, kao i u poljoprivredi, sve se više zapošljavaju strani radnici. U uvjetima relativno niske produktivnosti, povezane s nedostatkom suvremenih tehnologija, digitalizacije i ulaganja u kapital, zapošljavanje strane radne snage postaje nužno kako bi se izbjegao pad proizvodnje i daljnji rast uvoza hrane. U turizmu i građevinarstvu danas je gotovo nemoguće organizirati poslovanje bez stranih radnika, a sličan se trend postupno širi i na druge djelatnosti, uključujući prehrambenu industriju i trgovinu – zaključila je Blažić.

Video