Nakon što je obustavljen rad u pogonu Aglomeracije, počeo je proces gašenja integralne proizvodnje u Novoj Željezari Zenica. Time je prekinuta proizvodnja čelika nakon više od 130 godina kontinuiranog rada. Stotine radnika poslano je kućama na prinudni godišnji odmor, dok će se gotovo 2.000 zaposlenih naći u neizvjesnosti i strahu od gubitka radnih mjesta. Pad Željezare sada prijeti izazivanjem lančane reakcije koja bi mogla pogoditi i do 500 kooperantskih firmi u BiH. Generalni direktor tvrtke Ahmed Hamzić nije krio emocije. On je tek kratko na čelu Nove Željezare, a dočekao ga je najgori scenarij. „Nažalost, nismo uspjeli. Sav uloženi trud je poraz, ne samo za mene, nego i za ove ljude ovdje. Ovo je najteži dan i najveći poraz u mom životu“, rekao je Hamzić.
Nova Željezara Zenica prošle je godine poslovala s gubitkom od gotovo 97 milijuna maraka. Iako je taj minus donekle smanjen u tekućoj godini, opstanak na otvorenom tržištu nije bio moguć, prvenstveno zbog konkurencije iz Azije i dampinških cijena. Uprava dodatno zamjera inertnost federalnoj vlasti, naglašavajući da je ovakav ishod bio vidljiv mjesecima ranije. „I nakon šest mjeseci Vlada Federacije BiH s nama komunicira preko medija, a bh. privredu pokušava spasiti priopćenjima“, poručio je Hamzić za Deutsche Welle.
Stručnjaci i sindikati upozoravaju na pogubne posljedice. „Sve države u regiji i svijetu na razne načine štite svoju industriju čelika. Kvotama, carinama, subvencijama i pomoći. Jer je industrija čelika temelj cijele privrede. Bez vlastitog čelika BiH nije suverena država“, ističe Kenan Mujkanović iz Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona. S njim se slaže i predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović, koji naglašava da je BiH izgubila najvećeg izvoznika te da će se to odraziti na cjelokupnu industriju.
Kriza u Zenici dodatno je produbljena činjenicom da Željezara već dvije godine bilježi gubitke zbog neusvajanja Odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika. Vijeće ministara BiH je u nekoliko navrata odbilo usvojiti mjere zaštite, pri čemu su protiv takve odluke glasali ministri iz HDZ-a BiH. „Recite mi kada bismo mogli očekivati efekte da bi se eventualno pomoglo takvoj jednoj kompaniji kao što je Željezara", upitala je Borjana Krišto (HDZ BiH), predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, aludirajući na dug period početka primjene mjera, čak i kada bi dobile zeleno svjetlo. Dok Europska unija pooštrava uvjete za uvoz čelika kako bi zaštitila svoju proizvodnju od jeftinih kineskih proizvoda, u BiH takve mjere izostaju.
Visoka peć će biti zasuta koksom, što tehnički ostavlja mogućnost ponovnog pokretanja u budućnosti. Vlada Federacije BiH želi izbjeći stečaj i nada se stabilizaciji tvrtke preko Energoinvesta. „Umjesto stečaja Vlada FBiH pokreće proces konsolidacije i restrukturiranja s ciljem očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i stabilnosti domaće industrije“, navodi se u priopćenju Vlade. Dodaju da obveze tvrtke prema javnim preduzećima, poput Elektroprivrede BiH, Energoinvesta i Željeznica FBiH, kontinuirano rastu te da ne postoji jasno definiran plan vlasnika za opstanak firme. U tom kontekstu Vlada je kao operativnog nositelja procesa konsolidacije prepoznala Energoinvest, oslanjajući se na iskustvo te kompanije u vođenju složenih sustava.
Gašenje ove industrije usko je povezano sa sudbinom drugih giganata. Problem je eskalirao kada je lukavačka Koksara (ranije GIKIL) otišla u stečaj krajem 2025. godine, čime je visoka peć u Zenici ostala bez domaće sirovine. U isto vrijeme je novi udar došao iz Prijedora. Sredinom 2025. godine tvrtka Pavgord, na čelu s biznismenom Gordanom Pavlovićem, kupila je ArcelorMittalove pogone i u Zenici i rudnik Ljubiju u Prijedoru. Ipak, samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja prijedorski rudnik otišao je u stečaj, a radnici su nedavno stupili u štrajk. „Dovedeni smo do zida. Štrajkamo glađu kako bismo nekoga osvijestili, jer ovo je već kraj. U Prijedoru više nema rudarstva“, izjavila je tijekom štrajka radnica Milena Ćurić.
Iako su radnici Ljubije upozoravali da se tvrtka svjesno gasi kako bi se rasprodala imovina, Vlada Republike Srpske ugasila je trenutni požar osiguravši šest milijuna maraka za otpremnine. Sindikat metalaca FBiH sada zahtijeva hitno donošenje rokova, usvajanje zaštitnih mjera i precizan plan djelovanja, najavljujući prosvjede pred zgradama Vlade FBiH i Vijeća ministara 30. travnja. „Mi ćemo možda i naći posao, otići ćemo u Europu. Ali tada će političari morati objasniti umirovljenicima zašto nema mirovina. Kada za jedan dan preko tisuću ljudi ostane bez posla, to je pogubno za državu“, zaključuje predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić.
Nije Jugoslavenski gigant već Austrijski gigant.Izgradnja željezare u Zenici je završena na jesen 1892. godine u vrijeme okupacije austro-ugarske nad Bosnom i Hercegovinom. Tada je vođena pod nazivom "Eisenwerk Zenica".[5] Željezara je trebala raditi na bazi sirovog željeza iz Vareša ,te je osnovana je kao zadruga kapitala od strane industrijalaca Martin von Schmidta iz Willhelmsburga u Austriji, Hans Johann III von Pengga iz Thörla u Austriji, te češkog industrijalca Leo Bondya iz Praga, koji su u nju uložili 2,6 miliona austrijskih kruna. Zenica je izabrana radi željezničke pruge, koja prolazi kroz taj grad, zbog značajnih količina uglja i zbog najnižeg iznosa poreza među tadašnjim zemljama austrougarske, koji je na dobit u tadašnjoj Bosni i Hercegovini iznosio samo 3%. Sedam godina kasnije, 1897. godine željezara Zenica počela je djelovati kao dioničko društvo. 1900. godine dioničko društvo željezare u Zenici je emitovalo 900.000 kruna. Do kraja 1905. godine željezara Zenica je imala dvije primitivne SM peći za proizvodnju čelika, od kojih je prva podignuta 1899. godine, a druga 1901. godine. Gorivi plin potreban za postrojenja proizvodio je se u gasnim generatorima, koji su radili metodom nepotpunog sagorjevanja uglja, tako da je plin pretežno sadržavao ugljenmonoksid (poznatiji kao CO²). Ti gasni generatori su radili do 1966. godine, kada je željezara modernizovana. 1913. godine izgrađena je i jedna treća SM peći sa kapacitetom 50.000 tona čelika.