Iako je ime Walt Disneya danas sinonim za nešto čarobno i magično, njegovo je djetinjstvo bilo daleko od bajke, a životni put ispunjen uspjesima, ali i padovima. No, ono što mu nikada, pa ni u najtežim danima, nije nedostajalo su nevjerojatna upornost, neiscrpna kreativnost i kristalno jasna vizija. Od dječaka koji je radio kao dostavljač novina, Walt Disney je postao najnagrađivaniji filmski producentom koji je iza sebe ostavio dragocjeno naslijeđe. Utjecaj koji je imao na globalnu kulturnu i zabavnu scenu bio je ogroman i trajan. Kao tvorac najpopularnijeg i najprepoznatljivijeg crtanog lika na svijetu, Mickey Mousea, te osnivač studija Walt Disney, zauvijek je promijenio animaciju i filmsku industriju, oduševljavajući publiku širom svijeta.
Rođen na današnji dan, 5. prosinca 1901. godine, u skromnoj obitelji u Chicagu, kao četvrti sin, Walt Disney je najsretnije trenutke svog djetinjstva proveo na farmi u Marcelineu, Missouri, gdje je skicirajući susjedove konje razvio doživotnu ljubav prema crtanju. No, ta je idila ubrzo prekinuta. Zbog bolesti njegova oca, Waltovi su roditelji prodali farmu te se obitelj preselila Kansas City. Kada mu je bilo tek devet godina, Waltovo djetinjstvo je praktički završilo, a bezbrižnost je zamijenio težak, svakodnevni rad. Te 1911. godine Waltov otac, Elias, investirao je u posao dostave novina Kansas City Star, te je i svoje sinove, Walta i Roya, odmah ‘stavio u pogon’. Iako školarci, dječaci su i po kiši i snijegu, svakog jutra i popodneva, pa čak i vikendom, raznosili novine. Walt se prisjećao kako su ustajali u 4 i 30 ujutro, a posao su nastavljali i nakon nastave, sve do večeri. Hladnoća je zimi prodirala do kosti pa je Walt, potpuno promrzao i iscrpljen, često znao zaspati u školi, tijekom nastave, što se odrazilo i na njegove ocjene.
Iako je za oca radio godinama, za to nikada nije primao nikakvu naknadu, no Walt je već u djetinjstvu pokazao istančan, poduzetnički duh - potajno je naručivao dodatne primjerke novina te ih je prodavao sa strane kako bi zaradio vlastiti novac. Vrlo je rano počeo ‘naplaćivati’ i svoju kreativnost crtajući karikature za lokalnog brijača, u zamjenu za šišanje. Nakon preseljenja u Chicago, gdje je počeo pohađati srednju školu, Walt je lagao o svojim godinama, samo kako bi dobio bilo kakav posao, od sortiranja pošte, do utovara vlakova. Možda je upravo zbog tog teškog života, od ranog djetinjstva, Walt tako rado bježao u svoj svijet mašte. Strast prema crtanju i vlakovima postali su njegovo utočište što će kasnije definirati i njegovu karijeru. Nakon Prvog svjetskog rata, vođen domoljubljem i željom za avanturom, Walt je lažirao datum rođenja kako bi se sa samo 16 godina mogao pridružiti Crvenom križu. Ta želja za služenjem domovini odvela ga je u Francusku gdje je radio kao vozača hitne pomoći, dok je u slobodno vrijeme crtao karikature za vojnike, sanjajući o karijeri umjetnika, koja se tada činila potpuno nedostižnom.
Prvi koraci, neuspjesi i razočarenja
Kada se 1919. godine vratio u Ameriku, Walt je započeo svoj poslovni put, no ti su prvi koraci rezultirali višestrukim neuspjesima. Pokušaj pokretanja vlastitog studija, "Laugh-O-Gram", završio je bankrotom 1923. godine. No, vizionara to nije obeshrabrilo, dapače, motiviralo ga je da još predanije prione poslu, nepokolebljivo vjerujući u svoju viziju. Nakon propasti studija, svoje je snove spakirao u kartonski kovčeg, u kom je bilo nekoliko njegovih crteža, te se sa samo 40 dolara u džepu, što bi danas bilo tek par eura, uputio u Hollywood. S bratom Royem osnovao je "Disney Brothers Studio", a uspjeh taj puta nije izostao. Njegov Oswald, lik Sretnog Zeca, brzo je postao jedna od prvih, animiranih zvijezda koje su stekle široku popularnost. No, sreća zbog tog uspjeha nije bila dugog vijeka, uslijedio je hladan tuš - zbog lošeg ugovora, distributer Charles Mintz oduzeo mu je prava na lik i preoteo većinu animatora. Slomljen i ponižen, Walt se vlakom vraćao iz New Yorka u Kaliforniju, svjestan da je izgubio sve što je stvorio.
No, upravo na tom dugom putovanju, u ritmu kloparanja tračnica koje je toliko volio, Walt je u svojoj bilježnici skicirao novi lik – veselog, simpatičnog miša, s velikim ušima. Nazvao ga je Mortimer, no njegova supruga Lillian, koju je upoznao u svom studiju, gdje je radila kao tajnica i crtačica, uvjerila ga je da je to ime previše pompozno te je predložila da se miš zove "Mickey". Iz pepela poslovnog neuspjeha, rođena je tada ikona - debitirajući 1928., u prvom crtiću sa sinkroniziranim zvukom, "Parobrod Willie", Mickey Mouse je preko noći postao prava senzacija. No, Mickey Mouse nije bio samo planetarno popularni crtani lik, bio je i Waltov alter ego. Kroz Mickeyja, Walt je publici prenosio svoju viziju, a posuđujući mu glas sve do 1947. godine, doslovno mu je udahnuo dio sebe i svoje duše. Taj veseli miš utjelovio je Disneyjev neuništivi optimizam, njegovu genijalnost u rješavanju problema i nevjerojatnu upornost te je postao simbol njegove sposobnosti da se izdigne iz pepela te i unatoč skromnim početcima ostvari američki san.
Financijska kocka bez presedana
Waltove vizije i ambicije nisu se zaustavile na kratkim filmovima. Unatoč protivljenju obitelji, ali i industrije koja je projekt nazivala "Disneyjevom ludošću", Walt je sve što je imao odlučio uložiti u stvaranje prvog, dugometražnog, animiranog filma u boji - "Snjeguljica i sedam patuljaka". S obzirom na astronomski budžet od 1,5 milijuna dolara i to usred Velike depresije, industrijski su insajderi i kritičari taj potez smatrali financijskom kockom bez presedana. Mnogi su, a među njima je bila i Waltova supruga, tada sumnjali da će itko platiti da sat i pol gleda patuljke. No, unatoč skepticima koji su predviđali propast, Disneyeva se intuicija pokazala nepogrešivom – njegov dugometražni, animirani film postigao je neviđen uspjeh zaradivši tada 8 milijuna dolara, što bi danas bilo više od 120 milijuna eura. Osim milijunske zarade film je Disneyu donio i jedinstveno priznanje - standardnu statuu Oscara sa sedam minijaturnih kipića koji su simbolizirali sedam patuljaka uručila je 1939. godine Shirley Temple. Bio je to početak zlatnog doba animacije s hitovima poput "Pinocchija", "Fantazije" i "Bambija".
Domovi u kojima su se rađali snovi
Priča o uspjehu Walta Disneya može se pratiti i kroz kuće u kojima je živio, jer one su postajale sve veće i sve raskošnije, s rastom njegova poslovnog carstva. Kada je 1923. tek stigao u Hollywood, najprije je živio kod strica Roberta, plaćajući mu stanarinu od 5 dolara tjedno. Nakon vjenčanja s Lillian, mladi je par živio u malim stanovima, sve dok uspjeh Mickeyja Mousea Waltu nije omogućio kupnju zemljišta na Lyric Avenue. Braća Disney kupila su tamo susjedne parcele na kojima su sagradili montažne kuće. U garaži na Lyric Avenue nastali su neki od prvih crteža za "Plane Crazy". Uoči rođenja prve kćeri, Walt je 1932., na adresi Woking Way, sagradio veliku kuću s bazenom, što je u to vrijeme bio pravi luksuz. Jedna od spavaćih soba bila je pretvorena u projekcijsku dvoranu. Sve je odisalo luksuzom. Waltova kći Diane kasnije se prisjećala kako je sa sestrom Sharon, na božićno jutro, s galerije gledala ogromno, okićeno drvce u dnevnom boravku, a jedne im je godine Djed Božićnjak u dvorištu ostavio iznenađenje - pravu, malu kućicu za igru, opremljenu tekućom vodom i telefonom koji je bio povezan s kuhinjom.
Posljednji i najpoznatiji dom Walta Disneya onaj je na Carolwood Driveu, u Holmby Hillsu. To imanje kupljeno 1948. godine bilo je ostvarenje svih njegovih snova, ne samo zbog veličine kuće, nego i zbog zemljišta koje mu je omogućilo da sagradi vlastitu minijaturnu željeznicu. Vlak, nazvan "Carolwood Pacific", vijugao je kroz bajkovito imanje, a Walt je provodio sate u svojoj radionici upravljajući tim minijaturnim vlakovima i opuštajući se od stresnog posla. Unatoč skepticizmu bankara otvaranjem Disneylanda 1955. godine realizirana je i njegova dugogodišnja ideja o mjestu punom sadržaja na kom bi se djeca, ali i odrasli mogli zajedno zabavljati, a taj je zabavni park ubrzo postao globalni fenomen. Iako je krajem 90-ih godina, kako bi se napravilo mjesto za modernu vilu, srušena originalna kuća na imanju koje je bilo posljednja Waltova adresa, taj je posjed do danas ostao simbol vrhunca Disneyjeva osobnog uspjeha.
Cijena stresa i poroka
Kroz televizijske emisije i serije Walt Disney je ušao u svaki američki dom. No, iako ga je javnost znala kao dobroćudnog "ujaka Walta", Disney je ‘iza kulisa’ vodio teške, unutarnje bitke, a njegovo zdravlje plaćalo je cijenu stresa i poroka. Od rane mladosti bio je strastveni pušač. Chesterfield bez filtera bio je njegova slabost, a dnevno je pušio i po tri kutije. Te se ovisnosti nije mogao riješiti, cigareta je uvijek bila u njegovoj ruci te su se često fotografije zbog toga morale retuširati, kako bi se izbjegao loš imidž. I njegove su ga kćeri molile da prestane, poklanjale su mu cigarete s filterom, no on bi najčešće lomio te filtere prije pušenja. Godine 1966., zbog bolova u vratu Walt je posjetio liječnika. Mislio je da se radi o staroj ozljedi iz vremena kada je igrao polo, no rendgenske snimke otkrile su da na lijevom plućnom krilu ima tumor veličine oraha. Iako je bio hitno operiran te mu je plućno krilo uklonjeno, rak je već bio metastazirao. Walt Disney preminuo je 15. prosinca 1966. godine u bolnici St. Joseph, točno preko puta svog voljenog studija. Imao je 65 godina. Procjenjuje se da je u trenutku smrti, prilagođeno inflaciji, njegovo bogatstvo iznosilo oko milijardu eura, no stvarna vrijednost ležala je u brendu ‘The Walt Disney Company’, koji je stvorio i koji danas vrijedi stotine milijardi eura.
Iako je kružila priča da je njegovo tijelo krio-konzervirano, odnosno zamrznuto kako bi ga se u budućnosti oživjelo, Walt Disney je ipak kremiran, a njegov pepeo položen je u mauzolej, u privatnom vrtu Forest Lawn, u Glendaleu, Kalifornija. Niti smrt nije zaustavila širenje njegova carstva. Waltov brat Roy odgodio je odlazak u mirovinu kako bi ostvario Waltov posljednji, veliki san – izgradnju Disney Worlda na Floridi, koji je otvoren 1971. godine. I danas, desetljećima nakon njegove smrti, Walt Disney je i dalje karizmatična figura koja nadahnjuje, jer je od dječaka koji je po snijegu raznosio novine, postao čovjek čije ime potpisuje brend vrijedan stotine milijardi eura.
"...s par dolara došao u Hollywood i osnovao studio.." Seems legit