Ispred stambenog kompleksa Kadorr u ukrajinskom crnomorskom gradu Odesi, oko 500 metara od obale, stanovnici i pripadnici hitnih službi okupljaju se na ledenoj studeni. Iznad ureda na 25. katu jedan je dio zida raznesen ruskim dronom. Ispod njega, krhotine i razbijeno staklo brzo su zgrnuti na hrpe dok vlasnici automobila nemoćno promatraju vozila zdrobljena padom građevinskog materijala.
Anastasija (35), koja živi u obližnjoj zgradi, u Odesu je izbjegla iz Donjecka nakon ruske invazije i okupacije istoka zemlje. Danas ponovno razmišlja o značenju novog udara. „Spavala sam. U prvi sam mah pomislila da sanjam kad se zgrada zatresla. Nisam čula eksploziju, ali sam čula još jedan ruski dron Shahed, izuzetno glasan. Otkad sam ovdje, bilo je relativno mirno. U posljednje vrijeme sve djeluje opasnije. Još nisam odlučila hoću li se seliti, ali sada me strah”, kaže.
Nije jedina. Ruski napadi na Odesu u posljednjim su mjesecima naglo eskalirali, kako se sukob na Crnom moru ponovno rasplamsao nakon razdoblja zastoja. Ukrajinski napadi krajem prošle godine na naftne tankere ruske „sive flote” te na pomorsku bazu u Novorosijsku poklopili su se s obnovljenom ruskom pozornošću prema Odesi. Vladimir Putin odavno tvrdi da je glavna ukrajinska luka „ruski grad”, a u prosincu je zaprijetio da će je odsjeći od mora, piše Guardian.
Zauzimanje Odese, pa čak i njezina potpuna pomorska blokada, zasad su izvan dosega Moskve. Ukrajinske obalne raketne bitnice potopile su više ruskih ratnih brodova, među kojima i krstaricu Moskva, na samom početku rata. Zato Rusija grad zasipa projektilima i dronovima. Najveći nedavni napad, 13. prosinca, kada je 160 dronova i projektila ciljalo energetsku infrastrukturu, ostavio je velike dijelove grada bez vode i struje danima, označivši početak razdoblja gotovo svakodnevnih udara.
U svom uredu u Odesi glasnogovornik ukrajinske mornarice Dmitro Pletenčuk pokazuje kalendar za siječanj. „Shahed. Shahed. Shahed… Dva dana u ovom mjesecu prošla su bez napada”, kaže. Datum je 19. siječnja, ukupno 16 dana raketiranja i bombardiranja. „Rusi napadaju energetsku infrastrukturu dan za danom, noć za noći, jer misle da ćemo zbog hladnoće kapitulirati.”
„Trenutačno je stanje na Crnom moru poput šahovske ploče. Nitko se ne može pomaknuti. Potisnuli smo ruske ratne brodove prema Novorosijsku, ali rusko zrakoplovstvo i dalje nadzire velik dio zračnog prostora nad Crnim morem. Tako je nastala siva zona, 25 tisuća četvornih kilometara mora pretvoreno je u sivu zonu.”
Rat se tako vodi na velikim udaljenostima, ali ne manje žestoko. Ukrajina gađa ključne ruske pošiljke nafte, dok Moskva pokušava pogoditi glavnu gospodarsku žilu kucavicu Kijeva, izvoz poljoprivrednih proizvoda morem. „Eskalacija traje od jeseni, kada je Rusija povećala učestalost granatiranja ukrajinskih luka”, ističe Pletenčuk. Paralelno s tim, kao i drugdje u Ukrajini, Moskva sustavno napada civilnu energetsku infrastrukturu, što ukrajinski dužnosnici tumače pokušajem da se zemlja „isključi” iz elektroenergetske mreže.
Prema riječima guvernera Odeske oblasti Oleha Kipera, Crno more je u vojnom smislu i prednost i problem. „S jedne strane, ono je prirodna barijera koja nas štiti”, kaže. No za razliku od gradova u unutrašnjosti, uključujući Kijev, čija je protuzračna obrana slojevita poput luka, more otežava izgradnju takve dubinske obrane i stvara ranjivost na dalekometne napade dronovima iz okupiranog Krima i raketama.
„Najgori napad bio je 13. prosinca. Nakon tog masovnog udara najmanje 60 posto cijele Odeske oblasti ostalo je bez struje, bez vode i bez grijanja. Ovisno o općoj situaciji u zemlji, postoje kuće i četvrti koje su i danas bez električne energije i po deset sati dnevno.”
Među onima zaduženima za obranu Odese je i potpukovnik Denis Nosikov, zapovjednik teritorijalne obrane juga zemlje. „Posljednjih nekoliko mjeseci neprijatelj koristi kombinirane napade raketama i dronovima Shahed. Cilj je izvršiti psihološki pritisak na stanovništvo Odeske oblasti. Žele slomiti naš moral. Zato gotovo svakodnevno imamo napade Shahedima. Istodobno svjedočimo i ruskim psihološkim operacijama na društvenim mrežama.”
Koliko su Odesa i Crno more važni za moskovske ambicije, naglasio je nedavno načelnik Glavnog stožera ukrajinske vojske Oleksandr Sirski. „Ruski agresor želio je okončati rat protiv Ukrajine, ali tako da nas razori i nametne svoje uvjete s pozicije sile. Pokušali su zauzeti preostale dijelove Donjecke, Luganske i Zaporiške oblasti, kao i desnu obalu Hersona, te dosegnuti Odesu kako bi nas potpuno odsjekli od mora.”
Isto je početkom siječnja poručio i predsjednik Volodimir Zelenski. „Oni svakako žele odsjeći Odesu i druge gradove u infrastrukturnom smislu. Udaraju i ubijaju i ljude i gospodarstvo, smanjujući naše izvozne mogućnosti pomorskim koridorom.” S obzirom na to da se 90 posto ukrajinske poljoprivredne proizvodnje izvozi morem preko luka Odeske oblasti, plovni su putovi pretvoreni u ratnu zonu. „Crno more, koje nas hrani i sastavni je dio našega gospodarstva, ujedno je i naša slaba točka”, rekao je vojni analitičar Oleksandr Kovalenko u intervjuu Wall Street Journalu.
Sve to, kaže Nosikov, zahtijeva da Ukrajina s jednakom ozbiljnošću promatra rusku prijetnju na kopnu, moru i u zraku. „Već sada pripremamo Odesu za kružnu obranu, s protuoklopnim zaprekama, zonama uništenja i minama. Rusku prijetnju uvijek ćemo shvaćati ozbiljno, iako vjerujem da bi Putinova zapovijed za zauzimanje Odese značila najveći ruski poraz u ovoj regiji.”
Dok Rusija zasad može udarati samo s velike udaljenosti, civili su ti koji podnose najveći teret napada, i smrzavanja. U Liceju za graditeljstvo i arhitekturu, strukovnoj školi u središtu Odese, ravnatelj Igor Černenko nadzire čišćenje i popravke nakon što su ustanovu nedavno pogodila tri drona Shahed. Bez grijanja, u njegovu uredu širi se miris dima. Umotan u zimski kaput i kapu, sjedi u prostoru koji je nekad okupljao više od 320 učenika i 72 zaposlenika. „Napad se dogodio 13. siječnja oko 2.40 ujutro. Noćna čuvarica bila je u podrumu i nazvala me govoreći da se sve trese. Kad sam stigao u četiri sata, zgrada je još gorjela.
Ne mogu shvatiti zašto bi Rusi pogodili baš ovdje. Jedina mi je pomisao da ne žele da školujemo radnike koji će obnavljati Ukrajinu.” Vodi novinare na krov drugog kata prekriven snijegom, gdje su dva drona probila konstrukciju, razbila prozore susjedne poslovne zgrade i zasula obližnji toranj gelerskim krhotinama.
„Među najvrjednijim stvarima koje smo izgubili bio je naš arhiv, koji čuvamo od 1945. Iskreno, situacija je sve gora. Prije smo imali napade jednom tjedno, a sada gotovo svake noći. To što rade, rade zato što je Odesa biser uz more. Rusi i dalje misle da im pripada. A čovjek koji vodi Rusiju razmišlja poput terorista.”