Desetljećima su jaja bila na glasu kao opasan neprijatelj zdravlja srca, namirnica koju treba izbjegavati ili konzumirati s velikim oprezom. Uvriježeno mišljenje, koje su promovirali i mnogi liječnici, bilo je jednostavno: jaja su puna kolesterola, a kolesterol iz hrane izravno podiže razinu "lošeg" kolesterola u krvi, što dovodi do začepljenja arterija i srčanog udara. No, Nick Norwitz, znanstvenik koji je doktorirao neurometabolizam na Oxfordu i sada pohađa medicinu na Harvardu, odlučio je provesti radikalan eksperiment kako bi testirao tu staru dogmu. Njegov je plan bio pojesti nevjerojatnih 24 jaja dnevno, svaki dan, tijekom cijelog mjeseca. To je ukupno 720 jaja.
Prije nego što je započeo svoj pothvat, Norwitz je postavio hipotezu koja se kosila sa svime što su generacije učile o prehrani. Pretpostavio je da unos od preko 133.000 miligrama kolesterola iz jaja neće povećati razinu njegovog LDL-a, takozvanog "lošeg" kolesterola. Bio je to potez koji su mnogi mogli smatrati opasnim, no Norwitz je ustrajao, motiviran željom da izazove "intelektualnu provokaciju" i potakne razgovor o složenosti ljudskog metabolizma. Tijekom 30 dana, njegova se prehrana uglavnom sastojala od jaja pripremljenih na razne načine, od omleta do kajgane, uz ketogenu bazu koja je uključivala meso, ribu i zdrave masti.
Nakon mjesec dana, uslijedili su nalazi krvi koji su iznenadili i samog Norwitza, ali i medicinsku zajednicu. Ne samo da njegov LDL kolesterol nije porastao, već je pao za gotovo 20 posto. Rezultati su stizali u dvije faze: u prva dva tjedna eksperimenta, dok je bio na strogoj keto dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata, LDL mu je pao za dva posto. No, pravi šok uslijedio je u drugoj polovici mjeseca, kada je zabilježen dodatni, dramatičan pad od 18 posto. Takav ishod bio je potpuna suprotnost tradicionalnim očekivanjima i otvorio je ključno pitanje: kako je to moguće?
Objašnjenje leži u fascinantnoj sposobnosti ljudskog tijela da se samo regulira. Naše tijelo nije jednostavan sustav u kojem ono što pojedemo automatski završava u krvotoku. Kako objašnjavaju stručnjaci s Harvarda, većinu kolesterola u našem tijelu proizvodi jetra, a na njezinu proizvodnju primarno utječu zasićene i trans masti, a ne kolesterol koji unosimo hranom. Kada povećamo unos kolesterola iz prehrane, jetra jednostavno smanji vlastitu proizvodnju kako bi održala ravnotežu, odnosno homeostazu. Upravo taj mehanizam objašnjava zašto ekstremna količina kolesterola iz jaja nije dovela do katastrofalnog porasta u Norwitzovoj krvi.
Ključan je bio jedan dodatak prehrani
Ipak, zašto je njegov kolesterol još drastičnije pao u drugom dijelu eksperimenta? Odgovor se krije u jednom ključnom detalju i njegovoj specifičnoj fiziologiji. Norwitz je, naime, "lean mass hyper-responder", što znači da njegovo tijelo na prehranu s vrlo niskim udjelom ugljikohidrata, poput ketogene dijete, reagira povišenjem razine LDL kolesterola. To je metabolički potpis koji signalizira da se tijelo prebacilo na sagorijevanje masti kao primarnog izvora energije. U prva dva tjedna, on je bio upravo u tom stanju.
Promjena se dogodila u posljednja dva tjedna, kada je u prehranu svjesno uveo malu količinu ugljikohidrata - oko 60 grama dnevno, uglavnom iz voća poput banana, borovnica i jagoda. Taj naizgled mali dodatak bio je dovoljan da posluži kao "metabolička poluga". Uvođenje ugljikohidrata usporilo je proces sagorijevanja masti, a time i smanjilo potrebu tijela za transportom masti putem LDL čestica. Kako je sam Norwitz rekao, "dodatna doza ugljikohidrata dominirala je nad ludim količinama kolesterola koje sam unosio". To je bio ključni faktor koji je doveo do impresivnog pada LDL-a.
Norwitz naglašava kako cilj ovog bizarnog eksperimenta nije bio proglasiti jaja superhranom niti tvrditi da bi svatko trebao slijediti njegov primjer. Njegova namjera bila je pokazati koliko je ljudski metabolizam složen i da ne postoji jedinstvena dijeta koja odgovara svima. Htio je demonstrirati kako različiti faktori, poput unosa ugljikohidrata, mogu dramatično utjecati na biomarkere, neovisno o drugim elementima prehrane. Svoj je pothvat opisao kao "legit-bait", odnosno mamac osmišljen da privuče pažnju javnosti i potakne ozbiljniju raspravu o metaboličkom zdravlju.
Ovaj eksperiment, iako ekstreman, nadovezuje se na sve veći broj istraživanja koja preispituju stare prehrambene smjernice. Studije iz Kine i Australije također su pokazale da umjerena konzumacija jaja ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kod većine ljudi. Ipak, važno je napomenuti da je Norwitz zdrav pojedinac koji je eksperiment proveo na sebi. Stručnjaci upozoravaju da se ovakvi radikalni prehrambeni režimi ne bi smjeli pokušavati bez liječničkog nadzora, posebno kod osoba koje već imaju povišen kolesterol ili druge zdravstvene probleme.
Severina je isto puno jaja