Najnoviji podaci britanskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da bi dječak rođen 2023. mogao doživjeti 86,7 godina, a djevojčica čak 90. No, duži život često znači i veći rizik od bolesti poput artritisa, dijabetesa i srčanih problema — što itekako može narušiti kvalitetu svakodnevice. Zato sve više stručnjaka naglašava da bismo manje trebali razmišljati o životnom vijeku, a više o zdravstvenom vijeku — broju godina koje provedemo vitalni, pokretni i mentalno oštri.
I dok su biohakeri postali popularni zbog neobičnih i skupih tehnika pomlađivanja, od NAD+ injekcija do raznih “longevity” protokola, stručnjaci poručuju: najmoćnije navike zapravo su jednostavne, besplatne i dostupne svima. U nedavnom članku za Huffington Post, vodeći eksperti za dugovječnost otkrili su sedam navika na koje se vrijedi osloniti.
1. Živite sa svrhom: Prvi i najvažniji savjet: imajte razlog zbog kojeg ujutro ustajete. Dr. Erin Martinez, stručnjakinja za zdravo starenje, kaže da Japanci ovaj osjećaj nazivaju ikigai — “razlog postojanja”. Svrha ne mora biti velika ili “svjetska”. Dovoljno je nešto što vas ispunjava: vrtlarenje, briga o kućnom ljubimcu, volontiranje, njegovanje odnosa.
Ljudi s jasnim osjećajem svrhe žive zdravije, bolje se nose sa stresom i rjeđe razvijaju kognitivna oštećenja. Studija u The American Journal of Geriatric Psychiatry pokazala je da oni imaju 28 % manji rizik od demencije.
2. Održavajte kvalitetne društvene veze: Društvena izolacija doslovno šteti mozgu — povezana je s gubitkom pamćenja, većim rizikom od demencije i čak smanjenjem volumena mozga. Suprotno tome, najdugovječniji ljudi na svijetu, poput žena s Okinawe, njeguju bliske odnose od djetinjstva do duboke starosti. Harvardska studija koja traje više od 87 godina otkrila je da su dobri odnosi najsnažniji prediktor dugog, sretnog života — čak snažniji od genetike i financija.
3. Održavajte veze s ljudima različite dobi: Međugeneracijski odnosi čuvaju mentalnu oštrinu, proširuju perspektivu i jačaju osjećaj zajedništva. Studija iz 2021. pokazala je da druženje među generacijama poboljšava mentalno i fizičko zdravlje, društvene vještine te osjećaj svrhe kod sudionika svih dobnih skupina.
4. Izbjegavajte rizična ponašanja: Najbanalniji savjet često je i najvažniji. Pušenje, pretjerano pijenje alkohola, korištenje droga ili vožnja s ometanjem drastično smanjuju očekivani životni vijek. Studije pokazuju da ljudi s “niskorizičnim profilom” žive u prosjeku 5–6 godina dulje.
5. Volontirajte — ali u onome što volite: Volontiranje stvara nove društvene veze, potiče fizičku aktivnost i daje osjećaj smisla. Sve to direktno smanjuje usamljenost i depresiju te produžuje život. Studije pokazuju da stariji volonteri imaju značajno nižu stopu smrtnosti.
6. Podesite dnevni ritam prehrane: Mediteranska prehrana i dalje je “zlatni standard”, ali sve se više govori i o tome kada jedemo. Dr. Sebastian Brandhorst preporučuje vremenski ograničenu prehranu — primjerice od 8 do 18 sati. Ovaj ritam pomaže regulirati šećer u krvi, poboljšati zdravlje srca i održati tjelesnu težinu. No, ekstremni 8-satni prozori povezani su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. I, važno: povremeni post nije za trudnice, mlađe od 18, osobe s poremećajima prehrane i dijabetičare.
7. Spavajte redovito i dovoljno: San je "program popravka tijela", kako kaže dr. Douglas Vaughan. Ali jednako je bitna i dosljednost — odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme. Redovit san stabilizira hormone, čuva krvne žile, jača imunitet te usporava biološko starenje. Preporuka: 7 do 9 sati sna svakoga dana. Kronično loš san povezan je s pretilošću, dijabetesom, depresijom, moždanim udarom i srčanim bolestima.
Nakon godina istraživanja, stručnjaci imaju jednostavnu poruku: dug i sretan život nije rezultat skupih tretmana, nego niza malih, dosljednih i ljudskih navika. Brinite o odnosima. Krećite se. Jedite pametno. Nađite svrhu. Spavajte dobro. Sve ostalo su — dodaci.
Ako želite poboljšati svoje zdravlje svaki tjedan, jedite ovih 5 vrsta voća, savjetuju doktori: