U Hrvatskoj više od 1,6 milijuna odraslih građana ima povišen krvni tlak, što znači da gotovo svaka druga odrasla osoba (prema nedavnim studijama, oko 51,7%) ima hipertenziju, čineći Hrvatsku jednom od zemalja s najvećom prevalencijom visokog tlaka u Europi.
Ako već imate hipertenziju – ili ste u povećanom riziku – velika je vjerojatnost da ste s liječnikom razgovarali o prehrani. “Prehrambeni obrasci igraju ključnu ulogu u kontroli krvnog tlaka”, objašnjava dr. Sam Setareh, kardiolog iz Beverly Hills Cardiovasculara, za Parade. Upravo zato osobama koje žele regulirati tlak često preporučuje DASH dijetu, prehrambeni plan osmišljen posebno za njegovo snižavanje.
DASH dijeta naglašava unos voća, povrća, nemasnih proteina, cjelovitih žitarica i nezasićenih masti, dok istovremeno ograničava hranu bogatu natrijem. Prema Američkom koledžu za kardiologiju i Američkom udruženju za srce, riječ je o najučinkovitijem prehrambenom obrascu za snižavanje krvnog tlaka, s klinički potvrđenim padom sistoličkog tlaka od 1 do 13 mm Hg i dijastoličkog od 1 do 10 mm Hg.
No, osim soli, mnoge zanima i druga česta dilema: kako kofein utječe na krvni tlak? Posebno kada je riječ o zelenom čaju, koji se često hvali zbog svojih zdravstvenih dobrobiti. Ako pijete barem jednu šalicu dnevno, evo što biste trebali znati.
Kako zeleni čaj utječe na krvni tlak?
Dobra vijest je jasna: zeleni čaj je iznimno povoljan za zdravlje srca, pa čak i kod osoba s hipertenzijom. Dr. Setareh objašnjava da djeluje na više razina, a jedan od ključnih mehanizama je smanjenje upale zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa.
“Zeleni čaj sadrži velike količine katehina, posebno EGCG-a, koji podupiru zdravlje krvnih žila putem antioksidativnih i protuupalnih učinaka”, kaže. Meta-analize pokazuju da redovita konzumacija zelenog čaja može sniziti sistolički tlak za 2,0 do 3,2 mm Hg, a dijastolički za 1,0 do 3,4 mm Hg. Iako se radi o umjerenom učinku, on je klinički značajan kada je dio cjelokupnog, zdravog načina života.
EGCG dodatno potiče proizvodnju dušikovog oksida, tvari koja opušta krvne žile i smanjuje njihovu krutost, omogućujući bolji protok krvi. Manje upale znači i manje opterećenje za kardiovaskularni sustav, što je ključno jer je kronična upala jedan od glavnih pokretača srčanih bolesti.
Osim toga, katehini iz zelenog čaja mogu poboljšati lipidni profil, smanjujući apsorpciju masti u crijevima i snižavajući razinu LDL (“lošeg”) kolesterola. Znanstvena istraživanja potvrđuju da redovito ispijanje zelenog čaja može imati značajan učinak na kolesterol.
A što je s kofeinom?
Iako kofein može uzrokovati kratkotrajan porast krvnog tlaka, dugoročni učinak zelenog čaja je suprotan. “Studije pokazuju da redovita konzumacija zelenog čaja dovodi do neto smanjenja krvnog tlaka, unatoč prisutnosti kofeina”, objašnjava dr. Setareh.
Važno je i to da zeleni čaj sadrži znatno manje kofeina od kave. Šalica zelenog čaja (225 ml) ima 20 do 50 mg kofeina, dok ista količina kave sadrži oko 95 mg. Prema Američkom udruženju za srce, umjeren unos kofeina može čak imati pozitivan učinak na zdravlje srca.
“Antioksidansi, posebno polifenoli, pravi su razlog zašto je zeleni čaj toliko koristan – ne kofein”, naglašava dr. Setareh. Za većinu ljudi, jedna do tri šalice dnevno su sigurne i neće negativno utjecati na krvni tlak. Osobe s nekontroliranom hipertenzijom, aritmijama ili osjetljivošću na kofein trebale bi pratiti vlastitu reakciju, ali zeleni čaj se općenito dobro podnosi.
Svakodnevna šalica zelenog čaja može biti mali, ali moćan saveznik zdravlja srca. Ako imate visoki krvni tlak – ili ga želite spriječiti – ovaj jednostavan ritual mogao bi biti korak u pravom smjeru.
Gastroenterolog s Harvarda otkrio koje voće nikada ne jede: 'Puno je šećera, a nema gotovo uopće vlakana'
dobar je i protiv kolestelora