Imate je u zamrzivaču, a niste svjesni da vam uništava srce: Nutricionisti otkrili koja je najgora smrznuta hrana

Kada biramo što ćemo jesti, najčešće razmišljamo o okusu i osjećaju sitosti koji će nam hrana pružiti. Međutim, registrirani dijetetičari naglašavaju kako je ključno uzeti u obzir i utjecaj hrane na cijelo tijelo, a posebno na srce. "Razumijevanje kako hrana utječe na zdravlje srca osnažuje vas da donosite informirane odluke koje mogu smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara", ističe Michelle Routhenstein, dijetetičarka specijalizirana za preventivnu kardiologiju. "Istraživanja pokazuju da se 80 do 90 posto kardiovaskularnih bolesti može spriječiti prehranom i životnim stilom temeljenim na znanosti, što znači da je ono što jedete uistinu važno." Način prehrane izravno utječe na krvni tlak, razinu kolesterola i upalne procese u tijelu, određujući koliko naporno naše srce mora raditi. Prehrana bogata vlaknima, nezasićenim mastima i antioksidansima povezana je s boljim kardiovaskularnim zdravljem, dok hrana s visokim udjelom natrija, zasićenih masti i dodanih šećera s vremenom povećava rizik.

Upravo tu gotova i polugotova jela postaju problematična. Iako nisu svi pakirani obroci loši, mnoge smrznute opcije dizajnirane su tako da im je prioritet dug rok trajanja i intenzivan okus, a ne nutritivna vrijednost. Često sadrže skrivene izvore natrija, rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja koji nas lako mogu gurnuti preko preporučenih dnevnih granica, a da toga nismo ni svjesni. Tijekom vremena, ti se mali, ali učestali prekršaji zbrajaju i ostavljaju posljedice. Poznavanje onoga na što treba paziti na deklaracijama i koja jela treba u potpunosti izbjegavati može napraviti značajnu razliku u dugoročnom očuvanju zdravlja srca. Nažalost, to ponekad znači preskakanje nečega što je jednostavno za pripremu i vrlo ukusno, poput mnogih smrznutih večera.

Nakon analize nutritivnih profila najpopularnijih proizvoda iz odjela zamrznute hrane, registrirani dijetetičari složili su se oko jedne namirnice koju smatraju apsolutno najgorim izborom za zdravlje srca. Riječ je o smrznutoj pizzi. Iako je praktična za brzi obrok nakon napornog dana, njezina redovita konzumacija predstavlja ozbiljnu prijetnju. Većina smrznutih pizza prepuna je zasićenih masti, natrija, rafiniranih ugljikohidrata i drugih prerađenih sastojaka koji mogu naglo podići kolesterol, krvni tlak, tjelesnu težinu i šećer u krvi, stvarajući recept za kardiovaskularnu katastrofu.

Problem nije u pizzi kao takvoj, već u njezinoj industrijskoj, smrznutoj verziji i načinu na koji je konzumiramo. "Sama po sebi, pizza nije nužno nezdrava", objašnjava dijetetičarka Courtney Pelitera. "Veliki problem leži u tome koliko je lako pojesti ogromnu količinu pizze, što je ekvivalent nekoliko porcija svakog pojedinog sastojka, a da uopće ne shvatite koliko ste unijeli." Ključ je, kao i uvijek, u umjerenosti, no kod smrznutih pizza granice se lako prelaze. Nutritivna deklaracija otkriva hladnu i tvrdu istinu o tome što se krije u samo jednoj kriški.

Zašto je smrznuta pizza tihi ubojica srca?

Jedan od najvećih problema smrznutih pizza jest ekstremno visok udio natrija. Sol se ne koristi samo za poboljšanje okusa, već i kao konzervans koji produžuje rok trajanja. Prema riječima stručnjaka, mnoge smrznute pizze sadrže od 800 do čak 1500 miligrama natrija po porciji, a porcija je često definirana kao samo četvrtina ili petina pizze. S obzirom na to da Američka udruga za srce (AHA) preporučuje ograničenje unosa na 2300 miligrama dnevno, a idealno na 1500 miligrama, jasno je da samo nekoliko kriški može ispuniti ili čak premašiti cijeli dnevni limit. "Višak natrija može povisiti krvni tlak uzrokujući zadržavanje tekućine i oštetiti unutarnju stijenku krvnih žila", upozorava Routhenstein. S vremenom, taj povećani stres na arterije povećava rizik od moždanog udara i drugih kardiovaskularnih komplikacija.

Sljedeći na popisu opasnosti su zasićene masti, koje uglavnom dolaze iz punomasnog sira i prerađenih mesnih dodataka poput feferona, kobasica i slanine. Preporuka AHA-e je ograničiti unos zasićenih masti na najviše 13 grama dnevno za prehranu od 2000 kalorija. Samo jedna porcija pizze s mesnim dodacima može sadržavati osam do devet grama zasićenih masti, što je više od polovice preporučene dnevne količine. "Sirevi poput mozzarelle bogati su zasićenim mastima. Zasićene masti utječu na razinu kolesterola i mogu povećati rizik od srčanih bolesti", dodaje Pelitera. Prerađeno meso, osim što je krcato natrijem i mastima, povezano je i s nekim vrstama raka.

Ne treba zanemariti ni tijesto, koje se najčešće radi od rafiniranog bijelog brašna. Ovi rafinirani ugljikohidrati brzo podižu razinu šećera u krvi, potiču upalne procese u tijelu i negativno utječu na razinu kolesterola ako se jedu često. Uz to, smrznute pizze su kalorijske bombe. Jedna porcija može sadržavati od 300 do 450 kalorija, a budući da se rijetko tko zaustavlja na jednoj, ukupan kalorijski unos lako izmakne kontroli. Redoviti prekomjerni unos kalorija dovodi do debljanja, što je samo po sebi značajan faktor rizika za razvoj srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

Može li pizza ipak biti zdraviji izbor?

Iako su mnoge smrznute pizze nutritivno siromašne, to ne znači da ih se morate zauvijek odreći. Moguće je pronaći zdravije opcije ako znate što tražiti. Dijetetičari savjetuju da birate pizze koje imaju manje od 600 miligrama natrija po porciji. Potražite opcije s tankim tijestom ili tijestom od cjelovitih žitarica, koje sadrži više vlakana i manje rafiniranih ugljikohidrata. Umjesto feferona i kobasica, birajte pizze s povrćem poput paprike, gljiva i špinata kako biste povećali unos vitamina, minerala i vlakana. Ako ne možete bez mesa, potražite onu s nemasnim proteinima poput piletine s roštilja.

Najbolji pristup je uravnotežiti obrok. Čak i ako pojedete krišku manje zdrave pizze, kombinirajte je s velikom zdjelom svježe salate. Salata će vas zasititi zahvaljujući vlaknima i pružiti tijelu potrebne nutrijente, smanjujući potrebu da pojedete cijelu pizzu. Osim toga, postoje i jednostavne i ukusne alternative koje možete pripremiti kod kuće. Primjerice, tortilja može poslužiti kao podloga na koju ćete dodati umak od rajčice, povrće i malo sira. Time dobivate okus pizze uz bolju kontrolu porcija i znatno manje natrija i masti. Zdravlje srca je dugoročna investicija, a male promjene u svakodnevnim odlukama, poput odabira večere, čine najveću razliku.