Hrvatski stručnjaci su na ovome radili više od 20 godina: Stigao je novi osuvremenjeni prijevod Biblije

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 12. prosinca, predstavljen je novi, osuvremenjeni prijevod Biblije na hrvatskom jeziku. Riječ je, naime, o prvomu cjelovitom katoličkom prijevodu Svetoga pisma prevedenom izravno s izvornika – hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga - oblikovanom tako da bude vjeran izvorniku, a istovremeno pristupačan suvremenom čitatelju.

Nova hrvatska katolička Biblija rezultat je više od dvadeset godina marljivoga zajedničkoga rada vrsnih hrvatskih biblijskih stručnjaka, mahom s hrvatskih katoličkih teoloških fakulteta, a ovo izdanje, koje po cijeni od 39 eura još od 5. prosinca možete pronaći na policama knjižara, objavili su Hrvatsko biblijsko društvo iz Zagreba, splitska nakladna kuća Verbum i Naša ognjišta iz Tomislavgrada, a sam prijevod uredili su pokojni fra Božo Lujić i profesor Mato Zovkić.

Sama promocija započela je glazbenom točkom sopranistice Hane Ilčić i pijanistice Hui-Won Lee, koje su izvele "Panis Angelicus" ("Kruh anđeoski gle") Césara Francka, a zanimljivo je kako je ovu skladbu, koja je zapravo pretposljednja strofa himna "Sacris solemniis" ("Veselo svetkujmo"), napisao sveti Toma Akvinski za blagdan Tijelova. Stihovi poput "Veselo svetkujmo svečani blagdan taj, pjesme nek srdačne ječe kroz svaki kraj" tako su nas uveli u ovaj važni događaj jer, kako je na prvim stranicama nove Biblije naveo zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, ujedno predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, "vrijedno je, dok u ruci držite novo izdanje Biblije na hrvatskom jeziku, zastati i razmisliti o neprocjenjivoj vrijednosti čitanja Božje riječi na vlastitom jeziku."

Nakon sjajne izvedbe okupljenima su se obratili Iva Hraste Sočo, intendantica zagrebačkog HNK, Dražen Brodarić, predsjednik Hrvatskog biblijskog društva, mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koji sa zagrebačkim nadbiskupom potpisuje proslov Biblije, zatim Boris Beck, izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti, te vlč. Mladen Horvat, hrvatski bibličar i svećenik Varaždinske biskupije. Razgovor je moderirala Dijana Kopjar Mucak, dok je glumica Luca Anić čitala ulomke iz Biblije.

- Okupili smo se danas da zahvalimo Gospodinu za dar koji je nadahnuo, vodio i dovršio tijekom proteklih dvadesetak godina, a to je novi prijevod Svetog pisma na standardni hrvatski jezik, u koji su vrsni biblijski stručnjaci utkali svoju molitvu, trud i znanje. Ipak, iznad svih nas, danas slavimo Gospodina, izvor svake mudrosti i svakog nadahnuća. On je dopustio da njegova riječ - živa i djelotvorna - dođe do onih kojima je i najmijenjena, do vjernika. Kako je zapisano: "Nebo i zemlja će proći, ali moje riječi neće proći" - kazao je Dražen Brodarić, predsjednik Hrvatskog biblijskog društva, dok je vlč. Mladen Horvat otkrio kako je čitajući Bibliju naučio razne svjetske jezike. 

- Kada sam se prvi put susreo s novim jezikom učio sam na Svetom pismu - kada sam otišao u Italiju, učio sam talijanski čitajući Bibliju; kada sam bio u Francuskoj, francuski sam također učio preko Biblije... Normalno je da su riječi na svakom jeziku drugačije prevedene, no čovjek se treba usuditi ući u tu novost, a što se tiče novog prijevoda Biblije na hrvatski standardni jezik, smatram da će se, ako je razumljivost jezika takva da narod može razumijeti, narod zainteresirati za čitanje - kazao je vlč. Horvat, a riječ je zatim dobio Boris Beck, danas izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti koji je na prijevodu Biblije, kaže, počeo raditi i prije no što je diplomirao. 

- Biblija nije zbirka riječi, to je zbirka tekstova koji se čitaju u kontinuitetu i koji se trebaju razumijeti. Na samom početku projekta, brinuli smo se kako ćemo, zbog novog prijevoda, postati biblijski nepismeni, no mi ćemo sada po prvi puta zapravo vidjeti biblijski tekst. Naime, Zagrebačka Biblija, koju su prije šezdesetak godina izdali Kršćanska sadašnjost i Stvarnost, nastala je u teškom razdoblju te je ostavila veliki trag i u hrvatskom jeziku i kulturi, no mi imamo sreće da je danas naš jezik slobodan, pa Biblija više ne treba nositi teret koji je prije nosila. Također smatram da je ovaj prijevod sada potrebniji nego prije jer poznavanje Biblije, kao i vjere, opada, a mislim da ovim pothvatom možemo poboljšati tu situaciju - rekao je profesor Beck.

Ovoj svečanoj promociji trebao je prisustvovati i mons. Dražen Kutleša, no u posljednjem je trenutku spriječen, pa se u njegovo ime okupljenima obratio njegov izaslanik, mons. Marko Kovač. Svečanom događanju također su nazočili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, organizatora događaja, pater Ivan Tolj, kao i poznati glumci poput Dragana Despota i Anje Šovagović Despot.

A o cjelokupnom projektu, koji je trajao više od dvadeset godina, nedavno je za Večernjakovu Nedjelju govorio i Damir Lipovšek, tajnik Hrvatskog biblijskog društva, koji kaže kako novi prijevod Biblije dolazi šezdesetak godina nakon Zagrebačke Biblije, koju su izdali Kršćanska sadašnjost i Stvarnost, te dvadesetak godina nakon revidiranog izdanja prijevoda Ivana Evanđelistara Šarića, koje je objavio upravo HBD, osnovan prije 30 godina zbog rada na prijevodu, tiskanju i distribuciji Svetoga pisma. Ono jest, kaže Lipovšek, uvijek jedno te isto, no novi prijevodi potrebni su zbog novih kodeksa i same biblijske znanosti, koja se mijenja i napreduje u smislu istraživanja teksta i arheoloških istraživanja, a jezik se najbrže mijenja u sklopu toga, naglasio je.

– Jezik kojim mi govorimo nije onaj jezik kojim govore naši roditelji, a kamoli naši bake i djedovi. Mi smo ga nazvali hrvatski standardni jezik, jer nije ni slavonski, ni zagorski, ni dalmatinski, nego jezik koji se koristi u knjigama i literaturi, književnosti, kad se pišu zakoni… Ovo je jezik bez arhaizama, aorista i pluskvamperfekta. Nitko ne govori "dođoh kod vas", "iđah nekamo" ili neka "uniđe kralj slave", pa u novom prijevodu više ne stoji jagnje Božje, već janje Božje i slično. Naposljetku, valja napomenuti i kako ovo izdanje nije rađeno da bi se obezvrijedio nečiji prijašnji trud, nego to naprosto rade svi narodi, a veliki narodi to si češće mogu priuštiti i revidirati biblijske tekstove. Popravlja se, ne samo zbog grešaka, nego su uvrštavaju nove spoznaje iz teološke znanosti – kaže tajnik Hrvatskog biblijskog društva te dodaje kako su biblijske tekstove, za razliku od prošlih vremena kada je na prijevodu radio jedan čovjek koji bi pet ili deset godina sam prevodio Sveto pismo, prevodili timovi stručnjaka. Tako su u ovome projektu sudjelovali bibličari različitih generacija iz svih krajeva Hrvatske i BiH jer su, kaže Lipovšek, željeli da ovo doista bude hrvatska Biblija, odnosno ni zagrebačka, ni sarajevska, ni slavonska, ni dalmatinska, već jednostavno – hrvatska.

Ono što je posebno zanimljivo jest da na novom katoličkom prijevodu Biblije nisu radili samo katolički prevoditelji, već i neki protestantski bibličari, a zašto je tome tako otkrio je mons. Tomo Vukšić.

– U skladu sa smjernicama Drugoga vatikanskog sabora, koji traži da novi prijevodi Biblije budu priređivani na temelju izvornih jezika, predlaže se da katolički prevoditelji pri tome surađuju s nekatoličkim bibličarima, kako navodi Dogmatska konstitucija II. vatikanskog sabora o božanskoj Objavi Dei Verbum. Veseli me što su u svemu sudjelovali bibličari i drugi stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i što će nas novi prijevod Biblije na suvremeni hrvatski jezik čvršće vezati u vjerničko i hrvatsko zajedništvo – zaključuje vrhbosanski nadbiskup.