Kad se kaže da je Hrvatska na 11. mjestu po europskom indeksu transparentnosti tržišta rabljenih automobila, zapravo se nije puno reklo... No, kad se kaže i da je na desetom mjestu Švedska, naša pozicija već djeluje puno bolje. Samo djeluje, jer iako smo na rang listi odmah iza Švedske, njezin je indeks transparentnosti 27,9, a naš samo 1,4. Usporedbe radi, najbolje je ocijenjeno tržište rabljenih vozila u Ujedinjenom Kraljevstvu, s indeksom transparentnosti 148,5. Slijedi Italija (106,9), pa Njemačka (81,2), Švicarska, Francuska, Danska, Finska, Belgija, Slovenija, Švedska, Hrvatska. Indeks transparentnosti označava koliko je sigurno kupiti rabljeni automobil iz neke zemlje. Kako se on izračunava? U carVertical istraživanju analizirana su izvješća o povijesti vozila koja su kupci kupili između rujna 2024. i kolovoza 2025. godine. Indeks transparentnosti temelji se na šest pokazatelja, a to su postotak automobila s lažiranom kilometražom, prosječan broj vraćenih kilometara na brojaču, postotak oštećenih vozila, prosječna vrijednost štete, udio uvezenih rabljenih auta i prosječna starost provjerenih vozila.
Nisu svi jednako važni. Primjerice, postotak automobila s lažiranom kilometražom važniji je od prosječne starosti provjerenih vozila u nekoj zemlji. Budući da zemlje često ne razmjenjuju podatke o vozilima, mnogi zapisi o kilometraži ili oštećenjima nikada se ne digitaliziraju. Ne postoji usklađen pristup praćenju prodaje automobila u granicama EU, što olakšava prikrivanje nepoštene prakse. U Ukrajini je tako bilo 9,5% automobila s lažiranom kilometražom, u Latviji 10,8%, u Litvi 7%, u Rumunjskoj 7,5% i u Estoniji 5,9%. Udio uvoza kretao se od 61% u Rumunjskoj do 78% u Ukrajini. U državama u kojima je velik unos rabljenih vozila iz zemalja s većom stopom prevara postoji velik rizik od prevare. Općenito, rastuće stope uvoza mogu predstavljati rizik, a upravo se to odnosi i na hrvatsko tržište na koje polovni auti pristižu iz bogatijih europskih zemalja. Naše trenutačno 11. mjesto po indeksu transparentnosti (od 25 promatranih zemalja) poboljšanje je u odnosu na lanjsko 15. Uvoz je, međutim, i dalje velik, a znatan je i broj 'uhvaćenih' automobila na kojima neke stvari nisu kakve bi trebale biti. Prevare s brojačem kilometara i skrivena oštećenja i dalje su dio stvarnosti hrvatskog tržišta rabljenih vozila. Nažalost, nema znakova da će se to uskoro promijeniti, navode iz carVerticala.
Ove je godine 2,2% vozila provjerenih u Hrvatskoj imalo lažirano stanje na brojaču kilometara. U prosjeku je kilometraža smanjena za 73.500 km. Na hrvatsko tržište i unos ima veliki utjecaj - 67,3% provjerenih automobila pristiglo je iz inozemstva, u usporedbi sa 65,2% u 2024. godini. Takvi auti češće dolaze s izmijenjenom kilometražom ili skrivenim oštećenjima. Prema istraživanju, za 54,3% vozila u Hrvatskoj postoje podaci o oštećenjima, a prosječni iznos zahtjeva za odštetu dostigao je 3100 eura. Prosječna starost automobila provjerenih u Hrvatskoj bila je 8,2 godine, otprilike isto kao i 2024., što pokazuje da hrvatski kupci i dalje preferiraju relativno nove rabljene automobile. Najtransparentnija tržišta ove su godine Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Njemačka, Švicarska i Francuska. Švedska je lani bila na 5. mjestu, a pala je na 10. mjesto nakon povećanja unosa, više oštećenih vozila i većih stopa izmjene kilometraže. Hrvatska je pokazala najveći napredak. "Najtransparentnija tržišta su u Zapadnoj Europi i Skandinaviji. Što više automobila neka zemlja uvozi i što je teža njezina ekonomska situacija, to je veći rizik od prevare s brojačem kilometara i skrivenim oštećenjima", objašnjava Matas Buzelis iz carVerticala.