Lanjskoga je ožujka epidemiolog Branko Kolarić postavljen za ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a obnašatelj je i dužnosti šefa zagrebačkog SDP-a koji je nedavno predstavio i novu reformsku politiku domova zdravlja u metropoli, o kojoj, među ostalim, govori u intervjuu.
Što obuhvaća reformska politika, koji joj je povod i kakve bi koristi od nje imali Zagrepčani?
Reformska politika koju je izradio Savjet za zdravlje gradskog SDP-a odnosi se prije svega na primarnu zdravstvenu zaštitu u Zagrebu jer ona mora zadovoljiti 80 posto svih naših zdravstvenih potreba. Međutim, medicinski timovi u zagrebačkim domovima zdravlja preopterećeni su administrativnim postupcima i brojem usluga. Sve veći dio građana izbjegava posjetiti liječnika obiteljske medicine i domove zdravlja te zdravstvene usluge traži izravno u bolničkom ili privatnom sustavu zdravstva. Naša je vizija da svi građani u domovima zdravlja kvalitetno zadovolje većinu svojih zdravstvenih potreba, bez nepotrebnih odlazaka u bolnicu ili privatnu praksu. Reformska politika povećava funkcionalnost domova zdravlja te donosi mjere koje će zadržati djelatnike i omogućiti kvalitetnije praćenje zdravstvenog stanja svih građana. Želimo da Zagreb bude pionir primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, a iako pokazatelji nisu toliko loši u odnosu na druge dijelove Hrvatske, ne znači da time trebamo biti zadovoljni.
Što je uzrok tome da sve više građana usluge traži u bolnicama i privatnoj praksi, a ne u domovima zdravlja?
Uzrok je dugogodišnji izostanak ulaganja u domove zdravlja i njihova sustavna kadrovska i infrastrukturna devastacija. Šezdesetih je Hrvatska imala prvu specijalizaciju iz obiteljske medicine i bili smo primjer takve vrste liječenja u cijeloj Europi. S godinama smo to izgubili i danas vidimo da sve zapadne zemlje idu prema formi domova zdravlja, a mi koji smo ih prvi imali smo ih zanemarili. U Zagrebu smo već počeli s njihovim osnaživanjem i to se najbolje vidi po sve većem broju specijalista koje okupljamo u domovima zdravlja. Tako smo u Sigetu stanovnicima Novog Zagreba omogućili skrb dijabetologa, nefrologa, kardiologa, vrhunskih radiologa, psihijatara, fizijatara, a uskoro ćemo im omogućiti i pulmologa. To je smjer kojim želimo ići u svim domovima zdravlja kako bi se 80 posto svih usluga u zdravstvu obavilo u njima.
U kakvom su stanju zagrebački domovi zdravlja, imaju li dovoljno djelatnika i koji su aktualni problemi?
U posljednje dvije godine provodimo financijsku stabilizaciju domova zdravlja i dugoročnije kadrovsko planiranje. Nakon više godina raspisan je i velik broj specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poglavito u obiteljskoj medicini. Problemi su prosječna dob specijalista, znatno manja primanja u odnosu na bolnice, "podjela" liječnika na one koji su u zakupu, tzv. koncesionare i zaposlenike doma zdravlja te zastarjela oprema. Suočavamo se i s problemom preseljenja u privremene prostore zbog potpune obnove nekih domova zdravlja te s problemom organizacije zdravstvene skrbi za vrijeme obnove. Dio problema su i liste čekanja na pojedine specijalističke ili radiološke pretrage, no to rješavamo i planiramo rješavati kvalitetnijom organizacijom, uvođenje administratora i korištenje naprednih tehnologija.
Savjet je donio i dokument o polaznim točkama reorganizacije domova zdravlja. Koje su to točke i što je cilj dokumenta?
Glavni cilj politike je poboljšanje zdravstvene slike građana, a posebni ciljevi kojima ćemo to omogućiti su povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite u domovima zdravlja, smanjenje pritiska na bolnički sustav u gradu, bolje povezivanje primarne zaštite i drugih javnih sektora, s naglaskom na socijalnu skrb, te poboljšanje uvjeta za sve zaposlene u sustavu domova zdravlja.
Početkom godine spominjao se i projekt obnove Doma zdravlja zapad. Zna li se u kojoj je fazi i što obuhvaća obnova, gdje će biti razmješteni pacijenti?
Prema trenutačnim informacijama, Dom zdravlja zapad preselit će se iz Prilaza baruna Filipovića u Ulicu Grgura Ninskog. Možemo jamčiti da nitko neće ostati bez zdravstvene zaštite jer je u gradu 138 naših domova zdravlja. Neki građani će privremeno morati potegnuti nekoliko stotina metara dalje dok se zgrade ne obnove pa ih molim za strpljenje. Obnova zapuštenih prostora uvjet je za bolje funkcioniranje domova zdravlja u kojima će biti zadovoljniji i pacijenti i zdravstveni radnici.
Želim i ja da Zagreb nije zašaran pa eto