Od 170 kandidata koji su u subotu bili na testiranju inteligencije u
organizaciji Hrvatske Mense (Međunarodna udruga iznimno inteligentnih
pojedinaca) čak ih je 20 posto zadovoljilo. U svijetu na takvim
testiranjima prolazi otprilike dva posto prijavljenih.
Koliko sam glup
No, da ne bilo zabune, u dvorani Gradske četvrti Trešnjevka
ipak nije bio reprezentativan uzorak kandidata na osnovi kojeg bi se
moglo zaključiti da je riječ o genetskoj nadmoći Zagrepčana u odnosu na
ostatak svijeta. Doduše, na subotnje su se testiranje za
Mensu prijavili uglavnom ljudi s iznadprosječnim kvocijentom
inteligencije, taj je prosjek na ovom uzorku bio – okruglih
100.
Na testiranje su mogli doći svi stariji od 14 godina, a kandidati su u
prosjeku imali 25 godina. Najviše je bilo studenata, ali se
moglo sresti i nekoliko zrelijih ljudi.
Nastavnica iz jedne zagrebačke osnovne škole na pitanje
zašto se prijavila na testiranje inteligencije odgovorila je
pomalo šaljivo: “Možemo to nazvati krizom srednjih
godina”.
Maturant je na isto naše pitanje iskreno odgovorio:
“Da vidim koliko sam glup”.
Njegov je vršnjak bio nešto konkretniji:
“Nadam se da ću postati član Mense i da će mi to pomoći kod
zapošljavanja”.
Psihologinja Valerija Plaćko kaže da kod nas poslodavci nemaju običaj
tražiti od budućih zaposlenika polaganje testa inteligencije.
Za političare nije važno
Našem sugovorniku tek je 18 godina, a kad se bude
zapošljavao, stvari će se valjda promijeniti nabolje i kod
nas. Zanimalo nas je bi li trebalo testirati i inteligenciju
naših političara, na što nam je psihologinja V.
Plaćko odgovorila vrlo diplomatski, da ne zna, ali da se političari ne
zapošljavaju, već biraju na izborima.
Testiranje inteligencije: Visok IQ ne pomaže kod zapošljavanja
