Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 105
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
GEOTERMALNA DIZALICA

Tehnički muzej grijat će se iz šest bušotina dubokih sto metara

Otvorenje geotermalne dizalice topline izrađenu u sklopu EU projekta Cheap GSHP
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
1/6
22.06.2018.
u 07:45

Napravljeno je šest bušotina na dubini od stotinjak metara, a sve je smješteno u tehničkoj sobi u dvorištu samog muzeja

Šest bušotina na dubini od stotinjak metara i – evo grijanja! Geotermalnu dizalicu topline predstavio je jučer Tehnički muzej u čijoj izložbenoj dvorani posjetitelji ljeti više neće s čela morati brisati znoj, a zimi će bez problema, kad gledaju izloške, moći skinuti zimske jakne.

Nije zgrada za muzej

Uređaj, koji je izrađen u sklopu EU projekta “Cheap – jeftini geotermalni sustavi toplinskih pumpi”, služi i kao svojevrsna klima, a da je čitav sustav ipak puno složeniji od samog bušenja rupa, pojasnila je ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla Markita Franulić.

Otvorenje geotermalne dizalice topline izrađenu u sklopu EU projekta Cheap GSHP
1/6

– Kad nam je rečeno da će geotermalna dizalica biti postavljena kod nas, krenuli smo razmišljati kamo i na koji ćemo je način postaviti. Trebao nam je određeni prostor jer ona ga i zauzima, pa smo se odlučili na dvorište – rekla je ravnateljica Markita Franulić, pa dodala kako će dizalica sad biti i svojevrsni eksponat u muzeju, a ne samo sustav grijanja i hlađenja. Vodiči u muzeju uključit će je u ture kad posjetiteljima budu objašnjavali o obnovljivim izvorima energije, pa će tehnička soba u dvorištu muzeja biti njegov standardni dio. Grijanje i hlađenje izložbene dvorane, istaknula je Franulić, neće, međutim, dobro doći samo posjetiteljima i djelatnicima Tehničkog muzeja.

– Često imamo izloške koji zahtijevaju određenu temperaturu i vlagu zraka, a sad ćemo to moći i regulirati – kazala je Markita Franulić. Objašnjenje za to zašto muzej nije imao grijanje vrlo je jednostavno. Zgrada u kojoj se nalazi nije inicijalno bila namijenjena njemu, već su to objekti koji su 1948. napravljeni za potrebe Zagrebačkog velesajma. Građeni su od drvenog materijala i s puno staklenih elemenata upravo zato što su trebali biti privremene namjene, a u to vrijeme sajmovi su se održavali uglavnom u proljeće i jesen, pa nitko na ljetne i zimske mjesece u objektima nije ni pomišljao.

Može i u kuće

Geotermalna dizalica, koja će sad grijati i hladiti Tehnički jedna je od tek šest u Europi koje će se postaviti u sklopu EU “Cheap” projekta, a kako je istaknula zamjenica gradonačelnika Olivera Majić, ustanove koje ih trenutačno imaju u Zagrebu, osim Tehničkog muzeja, jesu Osnovna škola Kajzerica te Fakultet strojarstva i brodogradnje. Ovu od muzeja, Grad je, istaknula je, sufinancirao sa 170 tisuća kuna.

– I inače subvencioniramo sustave koji koriste obnovljive izvore energije i dosad smo to učinili za više od njih tristo. Dizalica toplina u gradu ima sveukupno 22 jer su ih ugradili i određeni gospodarski objekti – objasnila je Majić, pa dodala kako se u Zagrebu geotermalni izvori koriste od Univerzijade, a kao primjer navela Mladost, sportski kompleks koji se grije upravo geotermalnom vodom. Tehnički muzej, s druge strane, ispod temelja nema izvor takve vode, već geotermalna dizalica topline zapravo radi na način da koristi toplinu iz površinskog sloja zemlje nastalu sunčevim zračenjem, a ne onu iz njezine same unutrašnjosti. “Popularnija” vrsta grijanja ove su dizalice postale unatrag nekoliko godina, a ona, postavlja li se u privatnim kućama, , ovisno o prostoru, stoji minimalno tridesetak tisuća kuna.  

Komentara 5

Avatar Drazen Klaric
Drazen Klaric
15:03 22.06.2018.

Hm, a cijena? Prava sitnica. Ako ovo Bandić pročita, on će iskopati bušotinu do Kine i termalnom dizalicom grijati cijeli Zagreb fiksno a Poganu Vlaku na daljinski.

VI
Vito
08:12 23.06.2018.

“Popularnija” vrsta grijanja ove su dizalice postale unatrag nekoliko godina, a ona, postavlja li se u privatnim kućama, , ovisno o prostoru, stoji minimalno tridesetak tisuća kuna. ::: I to je zanimljivo kad usporedimo površinu Tehničkog muzeja s privatnim kućama - 170.000 : 30.000 -- 5,6 puta manja mora biti površina kuće - Kakva to onda mora biti privatna kuća???

VI
Vito
08:22 23.06.2018.

Autor Mateja Šobak Objašnjenje za to zašto muzej nije imao grijanje vrlo je jednostavno. Zgrada u kojoj se nalazi nije inicijalno bila namijenjena njemu, već su to objekti koji su 1948. napravljeni za potrebe Zagrebačkog velesajma. Građeni su od drvenog materijala i s puno staklenih elemenata upravo zato što su trebali biti privremene namjene, a u to vrijeme sajmovi su se održavali uglavnom u proljeće i jesen, pa nitko na ljetne i zimske mjesece u objektima nije ni pomišljao. ::: Wikipedija:Tehnički muzej Zagreb - Povijest - Zamisao o osnivanju te vrste muzeja potječe još s kraja 19. stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički muzej. Prava povijest Tehničkoga muzeja započinje 1954. godine kada je donesena odluka o njegovu osnivanju, a 1959. Muzeju je dodijeljena današnja lokacija na Savskoj cesti 18. Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić. Zgradu je projektirao Marijan Haberle. --- Prvi odjeli Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvoreni su za javnost 1963. godine --- Velesajam se širi 1949. gradnjom velikog izložbenog paviljona R (također Haberle) skeletne drvene konstrukcije na suprotnu strane Savske ceste (Savska c. 18) u ispražnjenom prostoru stare tramvajske remize. ::: Pišete o povijesti, a ne trudite se saznati ju

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije