Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Razine podzemnih voda u Zagrebu niže do šest metara: Evo što bi se zbog toga moglo dogoditi

Pad razine podzemnih voda može uzrokovati brojne ekološke i gospodarske probleme koji mogu nepovoljno utjecati na vodonosnik i javnu vodoopskrbu, kao i na učinkovito upravljanje vodama općenito
25. listopada 2018. u 07:36 9 komentara 7178 prikaza
Sava
Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Razine podzemne vode na području Zagreba, Samobora i Zaprešića danas su općenito niže za oko tri do šest metara u odnosu na razinu iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, ističe se u novom broju Rudarsko-geološko-naftnog zbornika.

Nagibni vlak 'Osjećam se bedasto' Splićanka je poželjela vlakom putovati do Zagreba: 'Svi su mi govorili da sam luda'

Autori Mate Vujević i  Kristijan Posevec istraživanje su temeljili na više od osam stotina osmatračkih bušotina od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Najznačajniji pad zabilježen je nizvodno od brane kogeneracijskog postrojenja TE-TO Zagreb, točnije na području Petruševca i Sašnjaka, te na središnjem i sjevernom dijelu Male Mlake, gdje pad iznosi četiri do pet metara, odnosno oko tri metra. Analiza karte razine podzemnih voda iz godine 1965. za područje zagrebačkog vodonosnika pokazala je da su te razlike još značajnije i iznose od pet do šest i pol metara na području bušotina Male Mlake i na bušotinama Petruševec i Sašnjak, ističe se.

Neobična analiza Svi koristimo neku verziju pozdrava "bok", no znate li što on govori o vama?

Na području samoborsko-zaprešićkog vodonosnika razina podzemnih voda općenito se smanjila za oko dva metra, dok je njihov pad na području zagrebačkog vodonosnika iznosio približno jedan do dva metra na zapadnom dijelu, oko dva do pet metara u središnjem dijelu i oko jedna do tri metra na istočnom dijelu vodonosnika.

Pad razine podzemnih voda bio bi još izraženiji da nije izgrađena brana zagrebačkog kogeneracijskog postrojenja TE-TO na rijeci Savi, koja je u određenoj je mjeri usporila negativni trend pada razine podzemnih voda u zapadnom dijelu zagrebačkog vodonosnika i  zaustavila daljnju eroziju i produbljivanje korita rijeke Save. Međutim, nizvodno od nje zabilježen je najveći pad razina podzemnih voda.

Usporavanje negativnog trenda također je u velikoj mjeri utjecalo na zdenac Mala Mlaka, na čijem bi području razina podzemnih voda bila niža za oko pet metara da nije izgrađena brana toga postrojenja.

Hrvatska policija Marina Borovac Statistike kažu da je Zagreb siguran i kad se puca

Na ukupan pad razine podzemnih voda između 60-ih godina prošlog stoljeća i danas utječe i povećanja stope crpljenja vode iz zdenaca. Naime, osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počela izražena eksploatacija, brzina crpljenja iznosila je oko tri kubična metra u sekundi, da bi se stalno povećavala i krajem devedesetih iznosila oko pet kubičnih metara u sekundi. U narednim godinama brzina crpljenja stabilizirala se i počela polagano smanjivati ​​na oko četiri metra u sekundi, što je više ili manje stanje crpljenja danas, ističe se.

Međutim, hidrološki povoljno razdoblje usporilo je negativne trendove pada razine podzemnih voda, osobito u razdoblju 2013.-2014. godine, tijekom kojeg razina vode rijeke Save bila do jedan i pol metar više od prosječne i u određenoj mjeri napunila vodonosnik i usporila negativni trend pada podzemnih voda. No, negativan trend podzemnih voda nastavio se ponovno nakon 2014. godine, zaključuje se u članku u Rudarsko-geološko-naftnog zbornika.

Kruži Facebookom "Onaj tko za Glavni kaže Trg kralja Tomislava, taj nije iz Zagreba!"

Pad razine podzemnih voda može uzrokovati brojne ekološke i gospodarske probleme koji mogu nepovoljno utjecati na vodonosnik i javnu vodoopskrbu, kao i na učinkovito upravljanje vodama općenito. Stoga je važno razumjeti čimbenike koji utječu na nju.

Dovodi do smanjenja ukupnih rezervi vodonosnika, može negativno utjecati na javnu vodoopskrbu na više načina te uzrokuje povećanu ugroženost ekosustava ovisnih o podzemnim vodama, napominje se u članku.

>> Pogledajte u kakvom su stanju zagrebački mostovi

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • pelegrine:

    Pitanje je dana, a ukoliko to već nije i slučaj, pa i dijelićem(Jana, kroz novu vlasničku strukturu Agrokora) izvori vode prelaziti će u privatne ruke i u strano vlasništvo tako da će nam pitka voda biti dostupna na kapaljku.Zanimljivo, ali ... prikaži još! ne i otpadne vode. Ne zaboravimo da je taj pokušaj već povijesno pokušan, potajice kroz Hrvatsku Vladu, na mala vrata (mislim za stolovanja Ive Sanadera) ali je na svu sreću tada je ta podlost spriječena.U nas građana Republike Hrvatske postoji problem kratkog pamćenja pa je i to zaboravljeno. Stoga je potrebno da kao građani budemo osjetljivi na temu, oprezni i odlučni da se takovo što spriječi. Posmotrimo primjer:koliko smo sami zapriječili pristup moru toliko smo dopustili koncesije hotelskim kućama da raspolažu obalom po miloj volji. Smjerom kojim kročimo malo pa ćemo biti poput većine zemalja bogatim naftom:manjina uživa blagodati, a većina se bori za opstanak. Sačuvajmo naše vode. Prosvijetlimo se već jednom.

  • Avatar suludisumar
    suludisumar:

    He he, a ko je Predsjednik Skupštine Zagreba. Andrija Mikulić, kao proizvod nakazne protivgradske koalicije HDZ- Bandić, a čovjek je slučajno, - inžinjer rudarstva, a sada čak i doktoror koji doktoratom maše gdje god stigne, da svi znaju tko je ... prikaži još! tu tko. Skupština donosi odluke na prijedlog Gradonačelnika. A sve odluke koje su se odnosile na mutno graditeljstvo i eksploataciju šodera, - donesene su rekordnim rokovima. A što se sada radi? Gura se Plan gospodarenja otpadom, koji je protuzakonit i izvan rokova, a u njemu i spalionica, za koju svi kažu da se neće graditi, a ministar Ćorić u Saboru, kaže da hoće. Ha ha, smeće trpaju na vodonosnike, a onda kukaju da nam voda ne valja. Zagreb ima više vode sam nego Ujedinjeni Arapski Emirati cijeli, a cijena vode je ista i kod njih i kod nas. Prosječni mjesečni dohodak kod arapa je cca 4000 eura, a prosječnog zagrepčana 400 eura. Hi hi, ali ovi dolje imaju emira teroristu, a mi ovdje gradonačelnika vizionara. Sva sreća da je razina vode pala, jer kad Milan obilazi svoju izbornu bazu na Drek riveru u Kozari putevima, više ne mora gacati po mlakama ko Borat u skupim cipelicama. Voda je strateška stvar isto kao i nafta. Mi nafte imamo za dva fićeka, ali vode ko u priči. E sad, kako ćemo mi uništiti vodne resurse u Zagrebu, fino ćemo uvesti desalinizaciju ko i arapi, napraviti uz plinovod iz Krka i vodovod iz riječkog zaljeva sa malo mazuta u vodici i plaćati najskuplju vodu na svijetu. Pa nek svijet vidi što mogu hrvati. Ne bu nas niko

  • pelegrine:

    Dobro je da se napokon počne pisati o ovoj problematici. Do sada vlada opći dojam da su izvori vode u Hrvatskoj, a tako i tokove podzemnih voda, bezgranični i da je dopustivo raditi ma što želimo:mijenjati tokove, crpsti, zagađivati,graditi,... Pa ... prikaži još!Pa nije tako:osobno sam vidio posljedice i lošeg gospodarenja vodama i utjecaja na okolinu. Ne zavaravajmo se jednako tako da silno opterećenje vodoopskrbnih i prihvatnih sistema otpadnih voda tokom turističke sezone ne ostavlja trajnog nepovoljnog traga. Ujedno, premalo se radi na osviješčivanju ljudi oko gospodarenja vodama i na tome bi trebalo prioritetno poraditi.