Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 201
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠETNJA ZAGREBOM

Obišli smo najljepšu secesijsku zgradu u metropoli koja je stara više od 100 godina

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/3
27.11.2021.
u 09:00

Ta najznačajnija palača hrvatske secesije zamišljena je kao samostalni objekt u perivoju

Gradnja današnje zgrade Hrvatskog državnog arhiva počela je prije 110 godina, točnije 21. veljače 1911. Tada je to bila Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, a napravljena je prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskoga.

"Ta najznačajnija palača hrvatske secesije zamišljena je kao samostalni objekt u perivoju (dug 80, širok 46 m, armiranobetonske i željezne konstrukcije) te je odlično uklopljena u urbanistički model Donjega grada, osobito zagrebačke Zelene potkove. Riječ je o jednoj od najljepših secesijskih zgrada na širemu geografskom prostoru i jedinstvenome primjerku gesamtkunstwerka u Hrvatskoj. Visoka polukupola nad Velikom čitaonicom u središnjemu dijelu palače sa četirima stupovima, na kojima se nalaze četiri sove koje nose globuse, savršen su prikaz identiteta znanja. Na unutarnjemu uređenju reprezentativnih prostora sudjelovali su ponajbolji hrvatski slikari i kipari. Primjerice, južni zid Velike čitaonice ukrašava veliko platno Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca, a iznad glavnoga izlaza te lijevo i desno od njega nalaze se platna Mirka Račkoga Znanost u Starome vijeku, Znanost u Srednjemu vijeku te Znanost u Novome vijeku", stoji na stranicama HDA.

Dvoranu pak, pišu u nastavku, ukrašava i friz od trideset dva odljeva ukrasnih reljefa uloženih u drvenu oplatu, a čine ih varijacije motiva dječaka s knjigom, kiparice Ljudmile Wodsedalekove (Mile Wood).

"Uz 51 secesijski luster u nizu ispod galerije te 130 stolnih svjetiljka prostorom dominiraju dva raskošna secesijska lustera. Dvorana je ostakljena s 25 velikih i 10 manjih prozorskih krila s vitrajima na sjeveru, zapadu i istoku te sa stropnim vitrajima. Velika čitaonica otvorena je javnosti za korištenje arhivskoga gradiva i knjižnične građe pohranjenih u Arhivu, ali također i za osobni istraživački rad neovisno o korištenju gradiva HDA. Profesorska čitaonica manji je, ali jednako vrijedan prostorni biser. Ukrašena je metalnim medaljonima s ornamentom i mozaikom na zidovima u izvedbi tvrtke Koch i Marinković , prozorskim i stropnim vitrajem izvedenima u bečkoj tvrtki Carla Geylinga, a također valja istaknuti platna Ivana Tišova i Roberta Auera", navode iz HDA.

Vestibul i atrij zgrade oplemenjuju šestokrilna svečana vrata ostakljena kristalnim brušenim staklom, 9 velikih i 14 manjih bogato ornamentiranih bakrenih žardinjera te slike gradova istaknutih hrvatskih slikara poput Otona Ivekovića i Menci Klement Crnčić.

"Do 1996. Hrvatski je državni arhiv bio smješten samo u istočnome krilu zgrade, no Zakonom o prenošenju vlasništva i osnivačkih prava od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Republiku Hrvatsku zgrada mu je dodijeljena na korištenje u cijelosti. U to vrijeme započinje i obuhvatna obnova u trajanju od 15 godina, tijekom koje su izvedeni opsežni restauratorsko-konzervatorski zahvati na zgradi. Obnovljena su sva arhivska spremišta, krovne plohe i potkrovlja, prostor Velike čitaonice, dvorane Katalozi i Izdavanje knjiga, atrij i reprezentativni stubišni prostori, a nekadašnje tehničke prostorije u podrumu adaptirane su za potrebe Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju (2001.) i Središnjega fotolaboratorija (2007.). Prema ocjeni stručnjaka, današnje je sjedište Hrvatskoga državnog arhiva nadahnut i jedinstven primjer prožimanja kreativne arhitekture, dekorativne simbolike i funkcionalnosti. Zgrada je tako postala metom stručnih obilazaka arhitekata, građevinskih inženjera, povjesničara umjetnosti i stručnjaka unutarnjega uređenja iz cijele Europe, a ujedno i trajna obveza svih odgovornih u Hrvatskoj za očuvanje tog remek-djela naše umjetničke baštine", navode iz HDA.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije